Sociološki osvrt na specifične karakteristike prostora Imotske krajine

Na što nas asocira Imotska krajina? Starije stanovnike tog krškog predjela na nikada prežaljeni odlazak i nerijetko nedoživljeni povratak rodnoj grudi u smiraju života. Početkom devetnaestog stoljeća, u američkim i francuskim rudnicima Imoćani su umirali i snivali o povratku u taj maleni komad hrvatske zemlje, oduvijek od drugih naroda posjedovane. Malo zemlje, puno djece, malo hrane i zatim odlazak, s neizvjesnim saznanjem o povratku. Ta jednadžba i dan danas obilježava život Imotske krajine. Ne odlazi se jer se želi, odlazi se jer se mora. Al' uvijek s Imotskim u srcu! Nakon prosjaka od zanata i škojerskih težaka, na daleki put masovno su se otisli prekomorski emigranti. Njih su naslijedili galantari, a kasnije i krijumčari. Drugi svjetski rat donio je i u Imotsku krajinu promjene. Nakon ilegalnih emigranata, javiše se gastarbajteri, a suvremeno doba svjedoči i o odlasku visokoobrazovanih stanovnika Krajine. Sve povijesne dogañaje i sve kulturno-političke fenomene uvijek je pratila ganga, vjerni autohtoni glazbeni izričaj, a prije svega izričaj imotskog neumornog i hrabrog duha. Ovim radom pokušat ću pokazati meñuutjecaj socioekonomskih uvjeta i geografskih obilježja koji su tijekom povijesti urodili osebujnom kulturom pokretljivosti na imotskom području. Motiv je uvijek bio jednak – preživjeti, a načini zadovoljavanja te potrebe tijekom povijesti raznoliki. Osim toga, poslijeratna transformacija ondašnjeg društva i promjene koje ona unosi u svakodnevni život imotskih stanovnika, dobivaju vrijednu pozornost u radu