Podzastupljenost žena u političkom životu Hrvatske - u tijelima vlasti i odlučivanja

Žene su povijesno, a i pred pravnim ustanovama bile zakinute u svojim pravima ili su imale manje prava i moci u pravima u odnosu na muškarce. Žene nisu imale pravo biranja svojih predstavnika na izborima, a samim tim nisu imale pravo niti biti birane. Zastupanje predstavlja osnovno nacelo demokracije, tj. zastupnici koje izabire narod predstavljaju i odražavaju opcu volju, a opce pravo glasa je od pocetaka demokratske tradicije bilo iskljucivo pravo muškaraca. Tako je bilo sve do dvadesetog stoljeca kada su se žene, posebice kroz pokret sufražetkinja izborile da se i njima prizna glasacko pravo te pravo da budu birane i ravnopravno s muškarcima sudjeluju u donošenju politickih odluka. Obzirom da je položaj žena u društvu bitan cimbenik njihova aktiviranja u sferi politike, prikazat ce se položaj žena u hrvatskom društvu u posljednjih šesnaest godina. Zastupljenost žena u formalnoj politici, tj. u tijelima vlasti odraz je njihove stvarne politicke moci. Stoga ce se u radu analizirati rezultati izbora u Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine obzirom na zastupljenost žena u Saboru Republike Hrvatske i njihovu zastupljenost u predstavnickim tijelima jedinica lokalne i regionalne (podrucne) samouprave te zastupljenost žena u Vladi Republike Hrvatske u razdoblju od 1990. do 2006. godine. Takoder, prikazat ce se istraživanje Centra za ženske studije o stavovima hrvatskih gradana prema diskriminaciji nad ženama u politici kao i zastupljenost politicarki u medijima koji imaju bitnu ulogu u kreiranju javne svijesti