Rad se bavi utvrđivanjem značajki predstavljanja likova slugu u hrvatskoj komediji ranoga novog vijeka u periodu od 16. do početka 19. stoljeća. Analiziraju se likovi slugu u žanrovski različitim komediografskim djelima: u autorskoj eruditnoj komediografiji Marina Držića, u komediji Hvarkinja hvarskoga dramatičara Martina Benetovića, u anonimnim dubrovačkim komedijama iz 17. stoljeća tzv. smješnicama te naposljetku u dramama kajkavskoga dramatičara Tituša Brezovačkoga. Utvrđuje se i problematizira tipološka koncepcija slugu s obzirom na generičke modele likova robova, kuhara i parazita, preuzete u humanističkom i renesansnom kazalištu iz plautovske komedije, te potom i s obzirom na modele komičkih maski zannija talijanske komedije e a e. U ...
Tema je ovog rada Molière i elementi svakodnevice u dvijema frančezarijama, tj. dvijema preradbama M...
U ovom se radu istražuje maskerata kao književno-izvedbeni pokladni žanr u hrvatskoj književnosti. N...
Autorica minuciozno opisuje oblik i figure, način izvođenja i funkciju kola kao društvenoga, salonsk...
Rad se bavi utvrđivanjem značajki predstavljanja likova slugu u hrvatskoj komediji ranoga novog vije...
Uvjeti i okolnosti za povoljan književni rad i stvaranje nisu bili jednaki na prostoru hrvatskih zem...
Rad prikazuje život sluškinja u Dubrovniku od 13. do 15. stoljeća, većinom koncipiran na tri velike ...
Tijekom 18. stoljeća, zbog sve učestalijih gostovanja talijanskih profesionalnih putujućih glumačkih...
Marin Držić je začetnik eruditne komedije u hrvatskoj književnosti. Elemente eruditne komedije demon...
Žene, kao nepovlašteni sloj u društvu, tijekom šesnaestoga stoljeća u Dubrovniku nisu imale nikakva ...
Diplomski rad sadrži reprezentacije muške i ženske posluge zastupljene u Hvarkinji Martina Benetović...
Hrvatska renesansa našla se pod utjecajem, s jedne strane, susjedne, talijanske književnosti, dok je...
Ovaj rad analizira dva bitna obilježja hrvatskih renesansnih maskerata - komično i lascivno. Riječ j...
Temeljni je predmet ovoga rada istražiti privatno i javno kroz svakodnevicu u komediji Tituša Brezov...
The starting point of this paper is the notion that in Tito Brezovački’s plays the characters of ser...
U završnome je radu prikazana funkcija lika učitelja na primjerima hrvatske proze devetnaestoga stol...
Tema je ovog rada Molière i elementi svakodnevice u dvijema frančezarijama, tj. dvijema preradbama M...
U ovom se radu istražuje maskerata kao književno-izvedbeni pokladni žanr u hrvatskoj književnosti. N...
Autorica minuciozno opisuje oblik i figure, način izvođenja i funkciju kola kao društvenoga, salonsk...
Rad se bavi utvrđivanjem značajki predstavljanja likova slugu u hrvatskoj komediji ranoga novog vije...
Uvjeti i okolnosti za povoljan književni rad i stvaranje nisu bili jednaki na prostoru hrvatskih zem...
Rad prikazuje život sluškinja u Dubrovniku od 13. do 15. stoljeća, većinom koncipiran na tri velike ...
Tijekom 18. stoljeća, zbog sve učestalijih gostovanja talijanskih profesionalnih putujućih glumačkih...
Marin Držić je začetnik eruditne komedije u hrvatskoj književnosti. Elemente eruditne komedije demon...
Žene, kao nepovlašteni sloj u društvu, tijekom šesnaestoga stoljeća u Dubrovniku nisu imale nikakva ...
Diplomski rad sadrži reprezentacije muške i ženske posluge zastupljene u Hvarkinji Martina Benetović...
Hrvatska renesansa našla se pod utjecajem, s jedne strane, susjedne, talijanske književnosti, dok je...
Ovaj rad analizira dva bitna obilježja hrvatskih renesansnih maskerata - komično i lascivno. Riječ j...
Temeljni je predmet ovoga rada istražiti privatno i javno kroz svakodnevicu u komediji Tituša Brezov...
The starting point of this paper is the notion that in Tito Brezovački’s plays the characters of ser...
U završnome je radu prikazana funkcija lika učitelja na primjerima hrvatske proze devetnaestoga stol...
Tema je ovog rada Molière i elementi svakodnevice u dvijema frančezarijama, tj. dvijema preradbama M...
U ovom se radu istražuje maskerata kao književno-izvedbeni pokladni žanr u hrvatskoj književnosti. N...
Autorica minuciozno opisuje oblik i figure, način izvođenja i funkciju kola kao društvenoga, salonsk...