Uloga privatne kolekcije u polju suvremene umjetnosti

Ekonomija i politika globaliziranog svijeta utjecale su na oblikovanje novog tipa kolekcionarstva umjetnosti pri čemu spekulativne dimenzije tržišta sudjeluju u vrednovanju umjetničkog djela. Kolekcionarstvo suvremene umjetnosti postaje meta kolekcionara kao mecene, ali i kolekcionara-investitora i korporacijskih agenata. Rad istodobno propituje filozofske koncepte kolekcionarstva kao i komercijalnu stranu skupljanja suvremene umjetnosti iz kuta privatnih investitora i ekonomskih stručnjaka koji suvremenu umjetnost promatraju kao jednu od snažnih grana novog koncepta „kreativne ekonomije“. Kao primjer privatne inicijative u Hrvatskoj odabrana je Lauba – kuća za ljude i umjetnost gdje je izložen dio Filip Trade kolekcije vlasnika Tomislava Klička, najveće kolekcije suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Nova točka suvremene umjetnosti, organizirana kao neprofitna udruga Lauba, restaurirana je zgrada bivšeg kompleksa Konjaničke vojarne austrougarske vojske otkupljenog za potrebe gradnje novog stambeno-poslovnog projekta „centra Črnomerec“ koji za cilj ima revitalizaciju zapadnog dijela Zagreba pri čemu Lauba ima funkciju stvaranja kulturnog distrikta. U kontekstu suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, istraživanje je obuhvatilo odnos Laube kao privatne kolekcije i Muzeja suvremene umjetnosti, dok je perspektiva tržišta suvremene umjetnosti u Hrvatskoj ispitana u usporedbi Laube i korporativnih kolekcija, kao i u odnosu aukcijske kuće Kontura i trenutačnog tržišta umjetnina