Povijesno – umjetnički i socijalni karakter Lenucijeve potkove u Zagrebu

Lenucijeva potkova jedinstveni je naziv za cjelinu od sljedećih osam trgova: Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića, te Trg maršala Tita. Svi ovi trgovi nalaze se na području zagrebačkog Donjeg grada. Donji grad, a time i sama Lenucijeva potkova, počeo se razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća kroz tzv. regulatorne osnove od kojih je najvažnija ona iz 1887. godine u kojoj se prvi put javlja ideja potkove. Autorom potkove smatra se Milan Lenuci, autor navedene regulatorne osnove, kojem je kao uzor poslužio bečki Ring. Ipak, Lenucijeva potkova, za razliku od Ringa nikad nije razrađena detaljnim urbanističkim planom već su pojedine građevine poticale daljnju izgradnju cjeline. Kao najvažnije građevine izgrađene na području Lenucijeve potkove treba navesti: Hrvatsku akademiju znanaosti i umjetnosti, Umjetnički paviljon, Glavni kolodvor, Hrvatski državni arhiv, Muzej za umjetnost i obrt te Hrvatsko narodno kazalište. Većina građevina na području potkove nosi obilježje nekog od historijskih stilova, zbog čega se Lenucijeva potkova smatra najvećim ostvarenjem kulture historicizma u Hrvatskoj. Valorizacija potkove kao takve započinje nakon Drugog svjetskog rata kada započinje razdoblje aktivne zaštite spomenika. Zbog toga su intervencije na području Lenucijeve potkove tijekom druge polovice 20. stoljeća svedene na minimum. S druge strane, u tom periodu potkova je prošla funkcionalnu transformaciju. Širenjem grada ona je od predgrađa postala gradski centar što je uzrokovalo smanjenje broja stanova za stanovanje u korist povećanja broja ureda i drugih javnih sadržaja te isčezavanja industrije koju zamjenjuju djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora. Ipak, Lenucijeva potkova najbolje je iskorištena kao javni prostor. Za vrijeme proljeća i ljeta, pa i jeseni, ukoliko to vrijeme dopušta, svi trgovi potkove su izrazito posjećeni. Kao glavni razlog posjećenosti navodi se ambijent, atmosfera, lokacija u centru grada, razni sadržaji te emocionalna vezanost uz ovaj prostor