Kliničko-epidemiološka i laboratorijska istraživanja nekarijesnih oštećenja cervikalne regije zuba

Nekarijesno cervikalno oštećenje zuba (cervikalno trošenje) definiše se kao gubitak zubne supstance na cementnogleđnoj granici koje nije povezano sa zubnim karijesom. Može se javiti u različitim oblicima i različitoj kliničkoj formi kao i u različitom stepenu gubitka čvrste zubne supstance. Klinički, lezije mogu varirati od površinskih erozija, žlebova i ureza, do vidljivih defekata klinastog oblika sa jasnom granicom prema okolnoj intaktnoj gleđi. Ovakav gubitak čvrstog zubnog tkiva dovodi do različitih problema, od estetskih nedostataka do, u ekstremenim slučajevima, frakture zuba. Poreklo ovih lezija predmet je raznih kontroverzi i predstavlja nešto o čemu se vode brojne polemike. Epidemiološke studije nekarijesnih cervikalnih oštećenja nisu toliko brojne kao što bi se moglo očekivati kada se ima u vidu koliko je velika zastupljenost ovih lezija u kliničkoj praksi. Važnost epidemioloških studija, pa i ove studije, sastoji se u sagledavanju rasprostranjenosti i obima ispitivanih pojava i promena u određenoj populaciji. Osnovni ciljevi ove studije bili su da se utvrdi učestalost i distribucija nekarijesnih cervikalnih oštećenja u populaciji pacijenata Stomatološkog fakulteta u Pančevu, da se klinički evaluira stepen trošenja čvrste zubne supstance i stepen osetljivosti zuba sa nekarijesnim cervikalnim oštećenjem, da se utvrdi prag nadražaja zuba sa prisutnim nekarijesnim cervikalnim oštećenjem i da se komparira učestalost nekarijesnih oštećenja cervikalne regije zuba sa učestalošću karijesnih lezija iste lokalizacije. Takođe, cilj je bio i da se utvrdi prisustvo potencijalnih etioloških faktora koji su od značaja za nastanak nekarijesnih oštećenja cervikalne regije zuba, da se analizira okluzija kod tih pacijenata i da se laboratorijski kvantitativnom i kvalitativnom analizom ispita pljuvačka. Kliničko ispitivanje obavljeno je na uzorku pacijenata koji su se radi pregleda i sanacije zuba javili na Institut za stomatologiju Stomatološkog fakulteta u Pančevu. Prisustvo potencijalnih endogenih i egzogenih faktora od značaja za nastanak nekarijesnih oštećenja cervikalne regije zuba utvrđivano je, za potrebe ovog istraživanja, posebno osmišljenim upitnikom. Klinički pregled obavljen je standardnom procedurom. Dentalni status svih pacijenata uključenih u studiju beležen je u istraživački karton u sklopu upitnika dizajniranog za ovo istraživanje. Stepen trošenja čvrste zubne supstance određivan je primenom indeksa trošenja zubne supstance BEWE – Basic Erosive Wear Examination. Senzibilitet pulpe zuba ispitivan je elektrometrijskom metodom. Osetljivost zuba sa nekarijesnim cervikalnim oštećenjem ispitivana je termičkim testom i evaluirana uz pomoć Schiff Air Sensitivity indeksa. Analiza okluzije pacijenata sa nekarijesnim cervikalnim lezijama vršena je pomoću kompjuterskog sistema T-Scan III (Tekscan Inc., Boston, USA). Kvantitet i kvalitet pljuvačke ispitivan je merenjem količine izlučene nestimulisane i stimulisane pljuvačke i utvrđivanjem koeficijenta kiselosti pljuvačke. Sam postupak uzimanja uzoraka rađen je prema preporukama vodiča Univerziteta Južne Kalifornije - „University of Southern California School of Dentistry guidelines for saliva collectionˮ, a određivanje kiselosti uzoraka pljuvačke sakupljenih na ovaj način analizirano je pomoću pH-metra. Ispitivanje je obavio jedan istraživač, a obuhvaćeno je 394 ispitanika oba pola, od kojih su 225 osoba ženskog i 169 osoba muškog pola. Prisustvo nekarijesnih oštećenja u cervikalnoj regiji zuba dijagnostikovano je kod 68.5% ispitanika. Na 15% od ukupnog broja prisutnih zuba uočeno je prisustvo cervikalnog nekarijesnog oštećenja. Najveća zastupljenost zabeležena je na premolarima, 22.8% u odnosu na broj prisutnih premolara. Većina nekarijesnih cervikalnih oštećenja dijagnostikovana je na vestibularnim površinama zuba, 93% od ukupnog broja lezija, dok je na oralnim površinama zuba dijagnostikovano 7% lezija. Zastupljenost lezija se statistički značajno povećava sa godinama starosti ispitanika i značajno je veća među ispitanicima muškog pola. Analiza uticaja određenih dijetetskih navika na učestalost nekarijesnih oštećenja cervikalne regije zuba pokazala je statistički značajnu povezanost sa učestalom konzumacijom kiselog voća i energetskih napitaka. Od faktora u vezi sa održavanjem oralne higijene, statistički značajnu povezanost sa većim brojem nekarijesnih cervikalnih lezija pokazala je dnevna frekvenca pranja zuba (ali obrnuto proporcionalno), česta promena zubne paste, kao i tip zubne četkice. Prosečna zabeležena vrednost indeksa trošenja zubne supstance u ovoj studiji iznosi 2.88, uz minimalnu vrednost 0, a maksimalnu zabeleženu vrednost 14. Klinički izražen stepen nekarijesnog cervikalnog oštećenja (BEWE vrednost 2 ili 3) statistički je značajno više zastupljen među ispitanicima muškog pola, u poređenju sa ispitanicima ženskog pola. Takođe, procentualni udeo ispitanika sa klinički izraženim stepenom nekarijesnog cervikalnog oštećenja (BEWE vrednost 2 ili 3) statistički se značajno povećava sa starošću ispitanika. Učestala konzumacija kiselog voća, dnevna frekvenca pranja zuba i tip zubne četkice su faktori koji su pokazali statistički značajnu povezanost sa izraženijim stepenom trošenja cervikalne zubne supstance. Osetljivost zuba, odnosno određenu reakciju na vazdušni stimulus, ispoljilo je 28.5% u odnosu na ukupan broj ispitanika ove studije, a prosečna vrednost Schiff testa iznosila je 0.37. Ispitanici ženskog pola ispoljili su statistički značajno veći stepen dentinske preosetljivosti u odnosu na ispitanike muškog pola. Od ispitivanih faktora rizika, statistički značajnu povezanost sa povećanom dentinskom osetljivošću pokazali su česta konzumacija kiselog voća, navika škripanja ili stiskanja zubima, korišćenje iste paste za zube i pranje zuba odmah nakon obroka. Rezultati analize okluzije su pokazali značajno veću zastupljenost neuravnotežene okluzije kod ispitanika sa nekarijesnim cervikalnim oštećenjima u odnosu na kontrolnu grupu ispitanika, a rezultati laboratorijske analize pljuvačke pokazali su značajno niže pH vrednosti nestimulisane i stimulisane pljuvačke. Poređenjem zastupljenosti ispitanika i broja zuba sa dijagnostikovanim nekarijesnim i karijesnim oštećenjima cervikalne regije zuba ustanovljena je statistički značajno veća procentualna zastupljenost nekarijesnih oštećenja na nivou kompletnog uzorka ispitanika, među oba pola, kao i među ispitanicima starijim od 35 godina. Na osnovu analize kliničko-epidemioloških rezultata i rezultata laboratorijskih istraživanja može se zaključiti da je procenat zastupljenosti nekarijesnih cervikalnih oštećenja visok kod ispitanika različite životne dobi, oba pola. Statistički značajni rezultati faktora rizika u ovom istraživanju su potvrdili da se radi o oštećenjima multifaktorijalne etiologije, da postoji povezanost između stepena trošenja i stepena osetljivosti čvrstog zubnog tkiva, da je uočena veća zastupljenost neuravnotežene okluzije, kao i niže vrednosti kiselosti nestimulisane i stimulisane pljuvačke kod ispitanika sa nekarijesnim oštećenjima cervikalne regije zuba