Puškin i Tolstoj u dijalogu: Anna Karenjina i Evgenij Onjegin

Cilj je ovog završnog rada istražiti književnu vezu između Aleksandra Sergeeviča Puškina i Lеva Nikolaeviča Tolstoja, na primjeru romana u stihovima Evgenij Onegin i romana Anna Karenina. Oba romana bave se temom nesretnog braka, a u središtu radnje nalaze se supruge ruskih visokih dužnosnika i njihov život u ruskom aristokratskom društvu 19. stoljeća. Èjhenbaum tvrdi da se Tolstojev roman može promatrati kao nastavak Evgenija Onegina budući da roman u stihovima završava udajom glavne junakinje, a radnja u romanu Anna Karenina upravo tako počinje. Doista, junakinje Tat'jana i Anna dijele zajedničke interese poput engleskih romana te doživljavaju nesretnu ljubav i noćne more koje nagovješćuju tragediju. Osim glavnih junakinja, romane povezuje i tema života na selu i u gradu. I selo i grad pojavljuju se kao mjesta gdje se radnja odvija, ali je u tekstovima jasno naglašeno da se selo poistovjećuje s idilom i slobodom, dok je grad mjesto strogih društvenih pravila i nesretnog života. U oba romana ističe se glas pripovjedača koji, kao izdvojeni likovi, opisuju postupke junaka, no ne mogu utjecati na njih. Oba su djela također prožeta neslučajnim detaljima na kojima se arhitektura romana temelji, stoga književna veza između romana u stihovima Evgenij Onegin i Anne Karenine svakako postoji. Puškin je ostavio utjecaj na pisca Tolstoja, što je moguće prepoznati u formalnoj strukturi romana, kao i u prikazu ruske aristokracije. Tolstoj nastavlja književnu tradiciju Puškina, no, za razliku od Puškina, on se u svojim djelima vraća selu i seljaštvu te dodaje vlastite elemente, junake i forme, što mu omogućuje posebno mjesto u ruskoj književnosti