Intergenerational social mobility in the city of Korčula at the turn from 19th to 20th century as an indicator of a modernization process

Pri pisanju ovog diplomskog rada korištena je stručna literatura kako bi se pojasnio pojam socijalne mobilnosti te njezina uloga u različitim teorijama modernizacije, a potom je taj teorijski okvir sagledan na konkretnom primjeru modernizacije Kraljevine Dalmacije u dugom 19. stoljeću. Zatim je ukratko prikazana tradicionalna društvena struktura grada Korčule, naslijeđena još iz doba višestoljene mletačke uprave, te utjecaj modernizacijskih procesa specifičnih za Dalmaciju pod drugom austrijskom upravom na to staro gradsko društvo mediteranskog tipa. Pritom je naročita pozornost posvećena ekonomskim prilikama, odnosno odrednicama grada kako bi se bolje mogli razumjeti podaci analizirani u istraživačkom dijelu rada. Posljednje teorijsko poglavlje bavi se različitim pristupima društvenoj stratifikaciji te uspostavom vlastitog sustava društvene stratifikacije najpodobnijeg za analizu istraživene arhivske građe. Istraživački dio rada utemeljen je na analizi podataka dobivenih iz matičnih knjiga vjenčanih građana Korčula u razdoblju od 1850. do 1914. godine. Sagledavši (međugeneracijsku) socijalnu mobilnost Korčulana u navedenom razdoblju, može se zaključiti kako društvena stuktura tog grada nije u potpunosti transformirana od tradicionalne do moderne, ali su u njoj uočene značajne promjene nastale pod utjecajem modernizacijskog procesa. To je prije svega značajan porast nemanualnog srednjeg društvenog sloja sastavljenog od različitih činovnika, pripadnika slobodnih zvanja, trgovaca i ugostitelja, a uz to se istovremeno događa i značajno smanjivanje broja pripadnika višeg posjedničkog sloja koji većim dijelom prelazi u srednji nemanulni, a manjim u kvalificirani dio obrtničkog srednjeg manualnog društvenog sloja.During the writing of this master thesis, expert literature was used in order to elaborate the term societal mobility and its role in various theories of modernization. The same theories were explored in the example of the modernization of Kingdom of Dalmatia throughout the nineteenth century. Afterwards, the traditional social structure of the city of Korčula passed on from the era of Venetian Republic and the impact of modernizing processes specific for Dalmatia during the second Austrian reign on the old urban Mediterranean society are shown. The most attention was given to the economical chances and city structure so that the data analyzed in the research work could be better understood. The last theoretical chapter shows various approaches to the social stratification and the formation of a unique system, made for the analysis of the archive data. Research work is based on analyzing the data collected from the main matrimonial registry of citizens in the city of Korčula during the period from the year of 1850 and 1914. Having perceived the intergenerational social mobility of the citizens from Korčula in the aforementioned period, it can be concluded that the social structure of the city didn’t completely evolve from traditional to modern, however substantial changes did happen during the process of modernization. These changes include the rise of the middle-class society which consisted of various clerks, free laborers, merchants and caterers, all the while the upper-class society was diminishing. Many of them became part of the nonmanual middle-class, and the small percentage qualified for the artisan labor of the manual middle-class society