Percepcija odgojitelja i predškolske djece o održivom razvoju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

U skladu s teorijskim polazištima koja ističu kako je održivost društva ugrožena prevelikim zahtjevima i ljudskom neodgovornošću te inicijativom svjetskih organizacija s ciljem očuvanja i poboljšanja čovjekove budućnosti, fokus ovog diplomskog rada je procjena percepcija odgojitelja i djece o održivom razvoju. Održivi razvoj prepoznat je kao model koji poboljšava trenutne sustave, upozorava i poziva na potrebnu promjenu, obrazuje i transformira ukorijenjene vrijednosti društva. Istraživanju se pristupilo kvantitativnim i kvalitativnim istraživačkim postupcima polazeći od hipoteze da su odgojitelji i djeca upoznati s temeljnim pojmovima održivog razvoja te ih koriste u odgojno-obrazovnoj praksi te da postoji statistički značajna razlika između mjesta zaposlenja odgojitelja i samoprocjene prakse za socijalno-kulturnu i ekonomsku održivost. Na temelju ERS-SDEC skale konstruiran je instrument koji bi odgovarao potrebama ovog istraživanja. Kako bi se ispitalo poznavanje sadržaja materije održivog razvoja, izdvojeni su ključni pojmovi: međuovisnost, raznolikost, zajednica, ekonomska održivost, društvena pravda, socijalno-kulturna održivost, stereotipi, ljudska prava, ekološka održivost i problemi te održivi razvoj. U kvalitativnom dijelu istraživanja sudjelovalo je pet odgojitelja i 43 djece. Odgojitelji ispitanici su uz pomoć polustrukturiranog intervjua dali svoja viđenja i prikaz prakse u okviru tri aspekta održivog razvoja: socijalno-kulturni, ekonomski i okolišni. Djeca su također uz pomoć polustrukturiranog intervjua podijelila svoja mišljenja i ideje o izabranim ključnim pojmovima. U kvantitativnom dijelu istraživanja sudjelovalo je 85 odgojitelja s područja središnje Hrvatske. Ispitanici su pomoću anketnog upitnika samoprocjenom ocijenili vlastitu praksu za socijalno-kulturnu, ekonomsku i okolišnu održivost. Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja pokazali su da u vidu sastavnica održivog razvoja, ispitanici pozitivno procjenjuju vlastitu praksu. Rezultati su također pokazali kako postoji statistički značajna razlika između mjesta zaposlenja u odnosu na samoprocjenu prakse za socijalno-kulturnu i ekonomsku održivost. Analiza kvalitativnog dijela istraživanja pokazala je kako su intervjuirane odgojiteljice upoznate sa svim ključnim pojmovima ERS-SDEC skale te kako redovito uključuju sadržaje održivog razvoja u vlastitu praksu. Rezultati analize iskaza djece pokazali su kako su djeca starijih dobnih skupina upoznata s gotovo svim ključnim temama, tj. pojmovima održivog razvoja te da su u odnosu na većinu njih sposobna stvarati nove ideje i zaključke.According to the theoretical starting point that the sustainability of the society is threatened by the excessive demands and human negligence, and world organizations’ initiative to preserve and improve the future of humanity, the focus of this master’s thesis is to assess the perceptions of teachers and children of sustainable development in early childhood education (ECE). Sustainable development is recognized as a model that improves current systems, warns and calls for the necessary change, educates, and transforms the rooted values of society. The research was approached by means of quantitative and qualitative research methods. The starting point was the hypothesis that educators and children are introduced to the underlying concepts of sustainable development and use them in educational practice, and that there is a statistically significant difference between the place of employment of the educator and the self-assessment of the practices for socio-cultural and economic sustainability. Based on the ERS-SDEC scale, an instrument was developed that would fit the needs of this research. In order to examine the knowledge of the content of sustainable development, the key concepts included interdependence, diversity, community, economic sustainability, social justice, socio-cultural sustainability, stereotypes, human rights, ecological sustainability and sustainable development. Five educators and 43 children participated in the qualitative part of the research. With the help of a semi-structured interview, educators provided their views on their own practice considering three aspects of sustainable development: socio-cultural, economic and environmental. With the help of a semi-structured interview, the children also shared their opinions and ideas about selected key concepts. 85 educators, from the region of central Croatia, participated in the quantitative part of the research. Respondents assessed their own practice of socio-cultural, economic and environmental sustainability by using the questionnaire. The results of the quantitative part of the research have shown that, given the components of sustainable development, the respondents positively evaluate their own practice. The results also showed that there is a statistically significant difference between employment and self-assessment of socio-cultural and economic sustainability practices. The qualitative research analysis showed that interviewed educators are familiar with all the key concepts of the ERS-SDEC scale and that they regularly include the contents of sustainable development in their own practice. The results of the analysis of children's testimonies have shown that the older assessed children are familiar with virtually all key themes, i.e. concepts of sustainable development, and that, in relation to the most of them they are capable of creating new ideas and conclusions