Historiography on the medieval nobility of Posega county

U radu se daje pregled i analiza hrvatske historiografije o plemstvu Požeške županije u srednjem vijeku. Pregledom literature u kronološkoj perspektivi ukazano je na razvoj i promjene historiografije u metodološkom i sadržajnom smislu. Opaženo je kako je već do sredine 20. stoljeća historiografija postigla važne rezultate, iako se prvenstveno fokusirala na političku povijest te istaknute pojedince. Osuvremenjivanje u skladu sa zapadnom historiografijom vidljivo je nakon sredine 90-ih kada se otvaraju brojna nova istraživačka pitanja i metodološki pristupi. Nakon pregleda historiografije u četiri se poglavlja analiziraju pojedina pitanja koja su najčešće postavljana u istraživanjima plemstva. U prvom se prikazuju pitanja vezana uz način formiranja plemstva i etničku pripadnost pojedinih plemićkih rodova i obitelji. U drugom se prikazuje političko djelovanje plemstva, a unutar potpoglavlja razmatra se pitanje odnosa prema vladajućoj dinastiji, Crkvi te utvrdi i županiji. U trećem se analizira društveni i pravni status velikaša, srednjeg i nižeg plemstva te ostalih skupina kao što su gradokmetovi, a posebna se pozornost posvećuje i društveno-pravnom statusu plemkinja. U posljednjem se poglavlju analiziraju rodbinski odnosi unutar pojedinih plemićkih rodova.This thesis analyses the historiography on the medieval nobility of the Posega county. A diachronic study of literature indicates methodological and thematic development and changes in historiography. The historiography had already concluded results of great importance by the mid 20th century, although it was largely focused only on political history and the lives of prominent noblemen. After the mid-90s Croatian historiography shows modern historical approaches and methodology. After the general review of literature, some of the main themes are analyzed in the four main chapters. The first chapter evaluates the main thoughts on how the nobility was formed, its origins and its ethnicity. The second one analyses political activities through an examination of relationships of nobility with the ruling dynasty, the Church and the county. The third chapter analyses social standings and legal status of the nobility of high, middle and low ranks, and other groups such as iobagiones castri. The social status of noblewomen is also examined. The fourth chapter analyses the family and kinship relationships of the nobility