Cultural Identity of Zagreb Residents from Međimurje in a Diachronical Perspective

Kroz povijest, ljudi su se stalno selili s jednog mjesta na drugo iz raznoraznih razloga. U tim migracijama pojedinci sa sobom nose svoje stvari, ali i svoja uvjerenja, (kulturne) prakse. Identitet se u sociologiji može promatrati kao rezultat dugotrajne primarne i sekundarne socijalizacije, dok kulturni identitet možemo promatrati kroz narječje, običaje, tradiciju, jezik, vrednote, religiju i politička uvjerenja stanovnika nekog kraja. Nematerijalna kulturna baština postaje predmetom većeg broja istraživanja od 2005. godine, a ona obuhvaća društvene prakse, obrede i svetkovine nekog kraja. Željeli smo stoga u ovome radu istražiti kulturni identitet zagrebačkih Međimuraca, odnosno istražiti koliko u Zagrebu drže do lokalnih običaja i tradicije, pogotovo s obzirom na malu udaljenost ovih dvaju područja. Kako do sada nije bilo sličnih istraživanja, ovo smo istraživanje organizirali u dva dijela. U prvom, kvantitativnom dijelu istraživanja osmislili smo anketni upitnik koji se sastojao od pet dijelova i propitivao je ispitanike o održavanju tradicionalnih kulturnih praksi. Općenito govoreći, zagrebački Međimurci rijetko konzumiraju tradicionalnu međimursku hranu, uglavnom ne prakticiraju običaje, ali su zato upoznati s mnogo međimurskih izvođača ili pjesama, koje uglavnom ne slušaju ili slušaju nekoliko puta godišnje. U drugom, kvalitativnom dijelu istraživanja željeli smo dublje zaviriti u okolnosti održavanja nekih običaja te smo uvidjeli da zagrebački Međimurci često manifestaciju Međimursko prošćenje doživljavaju običajem, a da Zagrepčani pozitivno gledaju na „vrijedne“ Međimurce i njihove običaje.Throughout the history, people were always moving from one place to another for various reasons. In those migrations a person did not just bring his stuff with, but also their beliefs, (cultural) practices. In sociology, identity can be seen as a result od long term primary and secondary socialization, while cultural identity can be seen through dialect, customs, tradition, language, values, religion and political beliefs of residents in a certain area. Intangible cultural heritage became a research subject in year 2005., and it consist of social practices, ritual and celebrations in a certain area. In this paper, we wanted to see into cultural identity of Zagreb residents from Međimurje, that is, we wanted to see do they maintain their customs and tradition, considering that Međimurje and Zagreb are relatively close. Since there weren’t any similar until now, we organized this one in two parts. In first, quantitative part we made five-part questionnaire that consisted of questions about tradition and cultural practices. Generally speaking, Zagreb residents from Međimurje rarely consume traditional food from Međimurje county, they mostly do not practice customs, but they are familiar with lots of singers and songs from Međimurje county which they usually don’t listen to or listen a couple time in a year. In second, quantitative part of the research we wanted to look deeper into circumstances of keeping some customs. We discovered that Zagreb residents from Međimurje often see manifestation Međimursko prošćenje as a custom and also that Zagreb residents see positively on a hardworking people from Međimurje county and their customs