Rad govori o važnosti glagoljskih grafita kao najstarijeg svjedočanstva pismenosti na području Istre, ali i Hrvatske uopće. Glagoljski grafiti, za razliku od drugog dijela naše epigrafske građe, glagoljskih natpisa, svjedoci su one tiše, suptilnije povijesti, nenamjerne, impulzivne koji nam nude svakodnevicu srednjovjekovnog stanovnika ovih krajeva na dlanu. Tim više što su ugrebani na zidove crkava i seoskih kapela diljem ovoga kraja, u sakralnom ambijentu na slikama svetaca i prizorima iz Biblije siromaha, čime je svetome utisnuto svjetovno, vječnome trenutno. Osobit je naglasak stavljen na Lovran kao mikrolokaciju koji sa svoja 3 sakralna objekta u kojima su nađeni glagoljski grafiti zauzima istaknuto mjesto na glagoljaškoj karti Hrvatsk...