Migrantska kriza u kontekstu teorijskog koncepta društva rizika

Države Europe, područja su s najviše migrantskog stanovništva, posebice od događaja koja su zadesila područja s kojih migranti najviše pristižu, kao što su Arapsko proljeće, građanski rat u Siriji ili pak uspon Islamske države, a cijela Europa doživjela je najveći val dotoka stanovništva nakon Drugog svjetskog rata. Kretanje ljudi kao kontinuirano širenje globalizacije postalo je trećim valom globalizacije, uz kretanje trgovine i financija. Sva tri kretanja duboko utječu na razvojni proces svjetske povijesti i društva, time dobivajući globalnu pozornost, kao i glavni obrasci kretanja ljudi i stanje na Bliskom istoku, zbog velikog značaja u smislu istraživanja o problemima međunarodne migracije, kao i stanju društva u koje dolaze. U svakom slučaju, suočena s turbulentnom izbjegličkom krizom, Europska unija i njezine države članice suočene su s pritiskom na svim razinama, od integracije tolikog broja ljudi i unutarnjeg jedinstva Europske unije koja je zbog pritiska pod ozbiljnim testom. Ishod tog testa za Europsku uniju neće utjecati samo na budućnost migranata, izbjeglica, migracijskog sustava, već i na budući razvoj Europske unije i njezinog društva. U radu prikazat će se push i pull faktori koji su utjecali na nastanak migrantske krize koja je pogodila Europu, društvo i zatekla institucije na klimavim nogama u području integracija, skrbi i rješavanja problema migrantske krize. Također za bolje razumijevanje migrantske krize, kao i njezinih posljedica, ali i razloga nešto lošije integracije migranta, za razliku od izbjeglica, potrebno je temeljito prikazati razliku između pojmova migranta i izbjeglice. Obratit će se i pozornost i na odgovor Europe na novonastalu situaciju, kao i na poduzete mjere što bolje integracije novopridošlog i lokalnog stanovništva. Upoznat ćemo se i s pojmom kozmopolitske Europe i njenog viđenja prihvaćanja i integracije tzv. nepoznatih, stranih ljudi. Isto tako temeljito će se prikazati pojam rizika i društva rizika, te najvažniji sociolozi koji su se bavili tim teorijskim konceptom, kao što su Ulrich Beck i Anthony Giddens, ali i pronaći će se prisutnost ovog koncepta i kod drugih, kao što je koncept tekuće modernosti Zygmunta Baumana. Također nastojat će se objasniti migrantska kriza kao nusproizvod društva rizika, odnosno današnjeg svijeta koji obiluje rizičnim situacijama za koje je najveći krivac globalizacija i samo čovječanstvo