THE BEGINNINGS OF LITERACY IN CROATS

U ovom se završnom radu opisuju početci pismenosti u Hrvata, odnosno hrvatski glagoljični, ćirilični i naposljetku latinični srednjovjekovni jezični spomenici. Pri opisu jezičnih spomenika hrvatskoga srednjovjekovlja primijenjene su metoda deskripcije, induktivna metoda (nepotpuna indukcija), metoda kompilacije, metoda dokazivanja te metoda generalizacije. Cilj je rada prikazati važnost tih djela u suvremenom kontekstu, objediniti postojeće činjenice, ali ih i kulturološki opisati. Osim toga, cilj je naglasiti i činjenicu kako je hrvatski jezik bogat leksičkom građom i narječjima koja hrvatsku pismenost dodatno čine posebnom, a kada je riječ o leksikografiji, rječnici su neizostavan dio hrvatskoga jezika, ali i književnosti pa je u radu posebna pozornost na prvom hrvatskom rječniku Fausta Vrančića.This final work describes the beginnings of literacy in Croats, that is, Croatian Glagolitic, Cyrillic, and finally Latin Medieval linguistic monuments. The descriptive method, the inductive method (incomplete induction), the compilation method, the methods of proofing, and the generalization method were used in describing the linguistic monuments of the Croatian medieval age. The aim of the paper is to present the importance of these works in the contemporary context, to unify the existing facts, but to describe them culturally. In addition, the aim is to emphasize the fact that Croatian language is rich in lexical texts and dialects that Croatian literacy is additionally a special one, and when it comes to lexicography, dictionaries are an indispensable part of Croatian language but also in literature, so special attention is paid to the first Croatian dictionary of Faust Vrančić