SCHOOL CHILDREN ORAL HEALTH FACTORS IN URBAN AND RURAL AREAS

Cilj istraživanja: Utvrditi prevalenciju karijesa i povezanost zatečenog stanja s poznatim čimbenicima rizika za nastanak karijesa na uzorku školske djece iz ruralnog i urbanog područja Hrvatske, te analizirati razlike u rasprostranjenosti karijesa i povezanost oralnog zdravlja sa socioekonomskim statusom (SES) kao i prehrambenim (PN) i oralno-higijenskim (OHI) navikama ispitanika. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo 1874 osnovnoškolske djece ruralnog i urbanog područja Republike Hrvatske: Štitara i Babine Grede (ruralno) te Županje, Zagreba i Dubrovnika (urbano). U standardiziranim uvjetima prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vizualno-taktilnom metodom pregledani su zubi osnovnoškolske djece te zabilježeni njihovi oralni statusi. Ispitanici su ispunili i upitnike o svojim OHI, PN i SES-u. U ovom istraživanju izračunati su dmft/DMFT, dmfs/DMFS i SiC indeksi te je provedena analiza ispunjenih upitnika. Rezultati: Prevalencija karijesa trajnih zubi iznosila je 50,0 % sveukupno pregledane djece, od čega je 70,2 % (ruralno) i 46,0 % (urbano). Medijan DMFT-a sveukupno pregledane djece iznosio je 2; 4 (ruralno), 2 (urbano) (p<0,001). Po regijama, medijan DMFT-a za Slavoniju iznosio je 3, za Zagreb 1 te za Dubrovnik 1 (p<0,001). Među 12-godišnjom djecom srednja vrijednost DMFT-a iznosila je 3,4; a medijan DMFT-a ruralno bio je 4 te urbano 3. Postoji statistički značajna razlika između mlađe (6 ‒ 10 godina) i starije djece (11 ‒ 16 godina), čiji su DMFT i DMFS indeksi značajno veći (p<0,001). Sveukupni medijan SiC indeksa bio je 4; ruralno 4, urbano 4. Sveukupni medijan dmft-a iznosio je 1, dok je najveći medijan dmft-a izmjeren kod 6-godišnje djece (9 ruralno i 7 urbano). Analizom upitnika utvrđena je pozitivna statistički visoko značajna povezanost između SES-a i učestalosti pranja zubi te stupnja OH-a, kod mlađe i starije djece te kod roditelja mlađe djece. Jednostavnom linearnom regresijskom analizom utvrđeno je postojanje slabe, negativne i statistički značajne povezanosti između SES-a i oralnog zdravlja mlađe i starije djece. Zaključak: Rezultati istraživanja pokazali su veliku prevalenciju karijesa od 50 % među djecom osnovnih škola u istraživanim dijelovima Hrvatske. Nameće se potreba za epidemiološkim istraživanjem koje će obuhvatiti sva područja Hrvatske uz pomoć kojega bi se mogli postaviti ciljevi potrebnih preventivnih programa i kurativne skrbi.Aim: The aim of this study was to establish the caries prevalence and the connection between the recorded resultsand the known risk factors for caries development, on the sample of schoolchildren from rural and urban areas of Croatia. The purpose was also to analyse the differences in caries prevalence in different regions of Croatia and the connection of oral health to socioeconomic status (SES) and to dietary and hygiene habits. Subjects and methods: The study included 1874 elementary schoolchildren in rural and urban areas of Croatia: Štitar and Babina Greda (rural population) as well as Županja, Zagreb and Dubrovnik (urban population). Children’s teeth were examined under standardized conditions using visual-tactile method and their oral health status was recorded, according to the World Health Organization (WHO) criteria. The dmft/DMFT, dmfs/DMFS and SiC indexes were calculated and the analysis of the filled questionnaires was done. Results: Caries prevalence of all schoolchildren was 50,0%, of which 70,2% was from rural and 46% from urban areas. Median DMFT of all schoolchildren was 2, in rural area it was 4 and in urban area it was 2 (p<0,001). Considering regions, median DMFT for Slavonia was 3, and for both Zagreb and Dubrovnik it was 1 (p<0,001). The mean DMFT for all 12-year-olds was 3,4 whilst median DMFT was 4 in rural and 3 in urban areas. There was a statistically significant difference between younger (6–10 years of age) and older (11–16 years of age) schoolchildren, where DMFT and DMFS indexes of latter were significantly higher (p