Hitne intervencije kod bolesnika sa cerebrovaskularnim inzultom

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, cerebrovaskularni inzult je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem. Cerebrovaskularni inzult zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i može uzrokovati trajna neurološka oštećenja, komplikacije i smrt. Ovo je vodeću uzrok onesposobljenosti u odrasloj dobi u SAD-u, treći je uzrok po smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalidnosti, a drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta mogu se pojaviti brzo, ali mogu jednako brzo i nestati. Dok se često razlikuju od osobe do osobe, postoje specifični znakovi da bi se moglo raditi o moždanom udaru. S obzirom da CVI može pogoditi različite dijelove mozga, tako može utjecati i na različite funkcije. Kvalitetno sestrinsko zbrinjavanje imat će veliki utjecaj na krajnji ishod za bolesnika u smislu komplikacija i trajnih nesposobnosti. Jednom kada je bolesnik stabilno, stvara se plan zdravstvene njege bolesnika u postakutnoj fazi, koji je usmjeren na održavanje tjelesnih funkcija i prevenciji komplikacija kako bi bolesnik bio u što boljem fizičkom stanju za rehabilitacijski program. Hitne sestrinske intervencije, u kojima je vrijeme ključan segment mogu očuvati čim bolju kvalitetu bolesnikova života nakon cerebrovaskularnog inzulta