Zdravstvena njega bolesnica s karcinomom dojke

Karcinom dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela. Diljem svijeta, karcinom dojke je najčešće dijagnosticiran karcinom u žena koji je životno ugrožavajući i vodeći uzrok smrti od raka kod žena. Postoji nekoliko vrsta tumora koji se mogu razviti unutar različitih dijelova dojke, a većina karcinoma dojke počinje u stanicama koje se nalaze u kanalima (kanalni karcinom), a neki počinju u stanicama koje su u obliku lobula (lobularni karcinomi). Prema vrsti, dijele se na maligne invazivne i maligne neinvazivne karcinome. Rak dojke se često klasificira po nekoliko sustava koji mogu utjecati na prognozu i odgovor na liječenje. Mnogi karcinomi dojke su u ranoj fazi asimptomatski, osobito ako su otkriveni tijekom programa skrininga, dok se veći tumori mogu pojaviti kao bezbolna masa. Mamografija je glavni dijagnostički postupak u otkrivanju raka dojke. Magnetska rezonancija dojke se prvenstveno koristi kao dodatna dijagnostika za probir karcinoma dojki s mamografijom ili ultrazvukom. Liječenje se provodi kirurškim zahvatom odstranjenja dojke, odnosno mastektomijom, ali se u današnje vrijeme naprednog razvoja medicinske tehnologije koriste manje invazivni zahvati tako da je moguća i operacija očuvanja dojke, nakon čega slijedi rekonstrukcija. Nakon kirurškog zahvata je potrebno provesti terapiju zračenjem i primjenom kemoterapije. U svrhu prevencije karcinoma većina je svjetskih zemalja osmislila nacionalne programe prevencije s naglaskom na redoviti samopregled dojki. Zadaća medicinske sestre je pružiti bolesnicama emocionalnu i psihološku potporu te procijeniti psihičke, fizičke, socijalne i duhovne probleme kao i funkcioniranje bolesnice vezano uz zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba. Isto tako, medicinska sestra ima važnu zadaću u preoperativnom i postoperativnom periodu. Ona je uz bolesnice 24 sata dnevno, stoga je potrebno da posjeduje znanje i specifične vještine kako bi pravovremeno uočila eventualnu pojavu komplikacija te provela intervencije u skladu s liječničkim odredbama te zahtjevima sestrinske skrbi