LIFE QUALITY OF PERSONS WITH OSTEOPOROSIS

Osteoporoza je progresivna bolest kosti koja zahvaća ljude starije životne dobi. Karakterizirana je gubitkom koštane mase i gustoće, zbog čega kosti postaju porozne. U tijelu oboljelog smanjuje se količina kalcija koji osigurava čvrstoću kostiju i koštanog tkiva, koje osigurava potporu kostima. U koštanom tkivu nalaze se 4 tipa koštanih stanica: osteoblasti, osteociti, pokrovne stanice (lining cells) i osteoklasti. Održavanje koštane homeostaze temelji se na djelomičnoj resorpciji stvorene kosti i stvaranju nove kosti većom brzinom od resorpcije. Prema podacima iz epidemioloških istraživanja učestalost osteoporoze veća je u azijskim zemljama za razliku od europskog i sjevernoameričkog stanovništva bijele rase kod kojih prevalencija iznosi 10-15%.. Nakon 35.-te godine slijedi blago, a nakon 50.-te godine intenzivno smanjenje koštane mase 0,25-0,5 % godišnje do menopauze. Osteoporoza može biti lokalizirana i generalizirana. Rizični čimbenici mogu povećati opasnost od nastanka osteoporoze, ali također mogu biti od značajne pomoći u otkrivanju bolesti. Prijelomi u starijoj životnoj dobi posljedica su krhkih i slabih kostiju koje su zahvaćene osteoporotičnim promjenama. Učestalost prijeloma povećava se s dobi. Denzitometrija je medicinska pretraga koja liječniku omogućava postavljanje dijagnoze osteoporoze, praćenje bolesti i uspjeha terapije. Liječenje osteoporoze dijelimo na nefarmakološko i farmakološko. Ciljevi fizikalne terapije su: smanjiti bolove, ojačati muskulaturu, reducirati tjelesnu težinu, poboljšati koordinaciju i opću tjelesnu kondiciju. Upitnik koji se najčešće koristi za procjenu kvalitete života osoba sa osteoporozom je QUALEFFO. Njega dijelimo na 2 dijela: Qualeffo-41 i Qualeffo-31. Tjelesnom aktivnosti povećava se koštana masa, snaga i gibljivost mišića što smanjuje rizik od padova i prijeloma. Utjecaj tjelesne aktivnosti na povećanje koštane mase ovisan je o dobi, a najintenzivniji je u periodu rasta.Osteoporosis is a progressive bone disease that affects older people. It is characterized by loss of bone mass and density, which makes the bones porous. In the body of the patient, the amount of calcium that provides bone and bone tissue strength, which provides bone support, is reduced. There are 4 types of bone cells in bone tissue: osteoblasts, osteocytes, lining cells and osteoclasts. Maintaining bone homeostasis is based on the partial resorption of created bone and the formation of new bone at a higher rate than resorption. According to epidemiological data, the incidence of osteoporosis is higher in Asian countries, in contrast to the European and North American Caucasian population, where the prevalence is 10-15%. weight 0.25-0.5% per year until menopause. Osteoporosis can be localized and generalized. Risk factors can increase the risk of osteoporosis, but can also be of great help in detecting the disease. Fractures in old age are the result of fragile and weak bones that are affected by osteoporotic changes. The incidence of fractures increases with age. Densitometry is a medical examination that allows a doctor to diagnose osteoporosis, monitor for disease, and the success of therapy. Treatment of osteoporosis is divided into non-pharmacological and pharmacological. The goals of physical therapy are: to reduce pain, strengthen muscles, reduce body weight, improve coordination and general physical fitness. The most commonly used questionnaire to evaluate the quality of life of people with osteoporosis is QUALEFFO. We split it into 2 parts: Qualeffo-41 and Qualeffo-31. Physical activity increases bone mass, muscle strength and motility, reducing the risk of falls and fractures. The influence of physical activity on the increase of bone mass depends on age, and is most intense in the period of growth