The legal regulation of the extramarital union in the Croatian legal system and proving the existence of the extramarital union in case law

Osobe u izvanbračnoj zajednici uživaju vrlo visok stupanj pravne zaštite u hrvatskom zakonodavstvu. Trenutno važeći Obiteljski zakon NN 103/15 u odredbi članka 11. stavka 1. propisuje da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, odnosno ako je nastavljena sklapanjem braka. Samim time da bi izvanbračna zajednica proizvodila obiteljskopravne učinke, mora se raditi o životnoj zajednici dviju osoba različitih spolova, slobodnog bračnog statusa te mora biti ispunjen uvjet vremenskog trajanja od najmanje tri godine, uz mogućnost zakonom predviđenih odstupanja uslijed kojih se neće prevenirati nastanak predmetnih pravnih učinaka. Različiti zakonski propisi unutar hrvatskog pravnog poretka određuju različite pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice, pa i načine njezina dokazivanja. Posljedica toga može biti da su iste osobe izvanbračni drugovi prema jednom propisu, a prema drugome nisu. U radu se postojanje i definiranje izvanbračne zajednice sagledava kao institut koji proizvodi pravne učinke ne samo u području obiteljskog prava već i mnogih drugih grana prava (nasljednog, poreznog, zdravstvenog i mirovinskog prava) te se prema tome ukazuje na neujednačenost pravih propisa i sudske prakse prilikom definiranja izvanbračne zajednice kao pravnog instituta i prilikom određivanja pretpostavka za dokazivanje postojanja iste