UPRAVLJANJE ARTERIJSKOM HIPERTENZIJOM U OPĆOJ PRAKSI : JE LI DOVOLJNO LIJEČITI PACIJENTA BAZIRANO NA KONVENCIONALNOM ORDINACIJSKOM MJERENJU KRVNOG TLAKA ILI TREBAMO PRIKUPITI PODATKE KROZ ABPM TIJEKOM 24 SATA?

Objectives: In this study the we tried to elaborate whether it is enough to treat the patient based on conventional office blood pressure measurement or if we need to collect data through ABPM over 24hrs for the decision making on the management of arterial hypertension in primary care. Subject and method: In this study 168 patients were included, they were treated in eight offices of specialists of family medicine in Spit, which are part of the Community health center Split, during the period of 1st September 2018 and 1st of April 2019. We compared office systolic BP with ABPM average systolic BP, office diastolic BP with ABPM average diastolic BP, office systolic BP with ABPM day-time systolic BP, office diastolic BP with ABPM day-time diastolic BP and compared these with the reference values from the European Guidelines. Results: The average value of the office BP was 138.93 mmHg (SD= 22.37) for the systolic and 82.14 mmHg (SD=13.07) for the diastolic BP. The average ABMP was 134.93 mmHg (SD= 13.35) for systolic and 76.92 mmHg (SD= 9.04) for the diastolic BP. The office BP measurements were normotensive but the ABPM revealed systolic values that are hypertensive in both average and daytime measurement with normotensive diastolic values. Conclusion: As a conclusion we can say that even though traditionally office BP measurement was recommended as the golden standard method for diagnosing HT, in reality in routine clinical practice it is relatively inaccurate and dependent on many internal and external influencing factors. Therefore the most recent guidelines recommend 24-h ABPM for diagnosing hypertension. Since as it did in our study, ABPM provides more accurate readings it also has stronger prognostic value and best predicts all-cause and cardiovascular mortality. The advantages of ABMP over office BP measurement support its use in routine clinical practice.Cilj istraživanja: Istražiti i pokazati da li je mjerenje arterijskog tlaka u ordinaciji obiteljskog liječnika dostatno za procjenu reguliranosti bolesnika koji boluju od arterijske hipertenzije ili trebamo koristi podatke dobivene 24 satnim kontinuiranim mjerenjem arterijskog tlaka (KMAT) pri donošenju odluke o mijenjanju antihipertenzivne terapije. Materijali i metode: Provedeno je retrospektivno presječno istraživanje u osam ordinacija obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. U istraživanje je uključeno 168 ispitanika kojima je u periodu od 01. rujna 2018. do 01. travnja 2019. urađeno 24 satno KMAT-a. Usporedili smo prosječne vrijednosti ordinacijskog arterijskog tlaka (sistoličkog i dijastoličkog) sa vrijednostima dobivenim KMAT-om (prosječni 24 satni te prosječni dnevni arterijski tlak). Navedene vrijednosti arterijskog tlaka usporedili smo sa recentnim europskim smjernicama za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. Rezultati: Prosječna vrijednost ordinacijskog arterijskog tlaka bila je 138,93±22,37 za sistolički i 82,14±13,07 mmHg za dijastolički tlak. Prosječna vrijednost 24 satnog tlaka dobivena KMAT-om bila je 134,93±13,35 mmHg za sistolički i 76,92 ± 9,04 mmHg za dijastolički tlak. Na temelju prosječne vrijednosti ordinacijskog tlaka ispitanici dobro regulirani hipertoničari, ali rezultati KMAT-a ukazuju na nereguliranu, izoliranu sistoličku hipertenziju. Zaključak: Premda je ambulanto izmjeren tlak zlatni standard za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije u svakodnevnom radu može biti relativno nepouzdan, jer je podložan nizu čimbenika od strane liječnika i bolesnika. Zbog toga niz istraživanja podupire i preporuča da se bolesniku uradi KMAT. Osim točnijeg uvida u reguliranost arterijske hipertenzije, rezultati dobiveni KMAT-om bolji su prognostički pokazatelj razvoja kardiovaskularnih bolesti i mortaliteta. Prednosti ove metode mjerenja tlaka u odnosnu na tlak izmjeren u ordinaciji govore u prilog rutinskom korištenju KMAT-a u svakodnevnom radu obiteljskog liječnika