Phytoremediation potential of duckweed

Mliječna industrija važna je grana prehrambene industrije koja je praćena stalnim rastom i razvojem u većini zemalja u svijetu. Paralelno s razvojem mliječne industrije pojavljuje se problem onečišćenja okoliša, a ujedno i nastojanje da se to onečišćenje prevenira ili da se njegove posljedice smanje na najmanju moguću mjeru. Glavni izvor onečišćenja mliječne industrije je otpadna voda koja je bogata organskim tvarima. Iako je riječ o lako biorazgradivom onečišćenju, ukoliko je koncentracija organskih tvari u otpadnoj vodi previsoka, njezino ispuštanje također može dovesti do neželjenih poremećaja u ravnoteži vodnog ekosustava. Posljedice uključuju smanjenje koncentracije kisika u vodotocima, eutrofikaciju vode, smanjenje plodnosti tla te predstavlja potencijalnu opasnost onečišćenja vodozaštičenih područja. Kako bi se spriječilo štetno djelovanje koje bi spomenuta otpadna voda imala na ekosustav potrebno ju je prethodno obraditi. Uklanjanje onečišćivača iz okoliša se uglavnom provodi pomoću skupih konvencionalnih in situ i ex situ metoda koje se temelje na fizikalnim i kemijskim procesima te iako daju zadovoljavajuće, zakonski propisane rezultate, vrlo često generiraju sekundarni otpad, emisiju stakleničkih plinova, ali i uništavanje strukture tla ili značajne promjene krajobraza. Fitoremedijacija je nova, zelena tehnologija koja koristi biljke i njihove rizosferične mikroorganizme sa ciljem uklanjanja, razgradnje ili asimilacije različitih onečišćivača iz zemljišta i vodnih područja. Ova tehnologija ima prednost u usporedbi s tradicionalnim metodama jer se temelji na prirodnim procesima koristeći jedinstvene ekstraktivne i metaboličke sposobnosti biljaka te slijedeći principe održivog razvoja. Cilj ovog rada bio je ispitati fitoremedijacijski potencijal Lemne minor L. na modelnoj otpadnoj vodi zaostaloj nakon proizvodnje sira.The dairy industry is an important branch of the food industry and is followed by constant growth and development in most countries of the world. Simultaneously with the development of the industry, the problem of pollution has emerged. With it came the tendencies to prevent pollution or to reduce its consequences to minimal effect. The main source of pollution in the dairy industry is waste water which is rich in organic substances. Although such pollutant scan be easily biodegraded, if the concentration of organic substances in waste water is too high, its release can lead to undesirable imbalance of the aquatic ecosystem. Consequences include: reduced oxygen concentration in water bodies, water eutrophication, reduction in soil fertility and poses a potential threat to water protection area. In order to halt the harmful effects of waste water on the ecosystem, the waste water should firstly be processed. Removal of environmental pollutants is generally conducted using expensive conventional in situ and ex situ methods, which are based on physical and chemical processes and although they produce sufficient, legally acceptable results, they often generate secondary waste, greenhouse gas emission, damage to soil structure or other significant environmental changes. Phytoremediation is a new, green technology using plants and their rhizosphere microorganisms with the aim to remove, degrade or assimilate different pollutants from the soil and water areas. This technology is an improvement in contrast to the traditional methods as it is established upon natural processes using unique extractive and metabolic abilities of plants. Furthermore it follows the principles of sustainable development. The aim of this study was to test the phytoremediation potential of Lemna minor L. on model waste water generated from cheese production