Groblja s poganskim osobinama pokapanja pripadaju u groblja na redove, a najveća koncentracija zabilježena je na prostoru omeđenom rijekama Zrmanjom i Krkom, odnosno na području sjeverne Dalmacije. Groblja se okvirno datiraju u 8. i prvu polovicu 9. stoljeća, iako se mogu javiti i prije, dakle u 7. stoljeću. Na najvećoj dosad istraženoj nekropoli unutar grobalja s poganskim osobinama pokapanja, nekropoli Nin – Ždrijac, u grobu 62 pronađen je srebrni denar franačkog cara Lotara I čime se prestanak uporabe grobalja s poganskim osobinama pokapanja smješta u sredinu 9. stoljeća. Nakit iz grobalja s poganskim osobinama pokapanja većinom je uvoz iz bizantskih radionica, tj. mediteranskoga kulturnog kruga. Postojanje domaćih radionica veže se za r...