Interethnical marriages of Czechs in Croatia, 1970. – 2015.

Tema ovoga rada su Interetnički brakovi Čeha u Hrvatskoj od 1970. do 2015. godine. U radu je objašnjen proces doseljavanja Čeha od 18. do početka 20. stoljeća, njihova integracija u hrvatsko društvo, političke prilike te demografske značajke i kretanje broja Čeha u Hrvatskoj od 1880. do 2011. godine. S obzirom da su Česi u Hrvatskoj koncentrirani na određenom području, izrađene su tematske karte njihova razmještaja. U radu se nastojalo odgovoriti na zadane hipoteze i ciljeve koji su postavljeni . Analizirano je kretanje interetničkih brakova te struktura tih brakova kako bi se vidjelo s kojim narodnostima su Česi najčešće sklapali brakove, u kojem razdoblju i koji su bili uzroci sklapanja tih brakova. Također su analizirani čimbenici koji utječu na sklapanje interetničkih brakova (geografski, kulturološki, politički… itd). Na temelju dostupnih podataka dobiveni su rezultati koji pokazuju smanjenje homogamnih brakova Čeha te sve veći broj egzogamnih odnosno, interetničkih brakova sa drugim narodnostima, i to najviše sa Hrvatima kao domicilnim narodom, potom sa Srbima kao najbrojnijom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da je vrlo mali broj brakova zaključen sa Slovacima, manje nego sa Mađarima. S obzirom na spol, analiza je pokazala da su Čehinje egzogamnije, odnosno više ulaze u etnički mješovite brakove nego njihovi muški sunarodnjaci. Kada se govori o opredjeljivanju djece iz etnički mješovitih brakova, veliku ulogu ima dominantnost roditelja i emotivni utjecaj na dijete/djecu. S onim roditeljem s kojim je dijete bliže, njegovu nacionalnost dijete najčešće uzima kao vlastitu. Što je neka sredina veća i brojnija, djeca se poistovjećuju s njome i postaju dijelom te zajednice. Prema rezultatima iz samoga rada i dostupnim podacima za 1981. godinu, u dvostruko više etnički miješanih obitelji djeca uzimaju narodnost oca nego majke, dok je visok postotak i obitelji u kojima se djeca izjašnjavaju različito od roditelja. Posebno to dolazi do izražaja u češko-hrvatskim obiteljima.The main topic of this paper are Czech Interethnic Marriages in Croatia from 1970 to 2015. The paper illustrates the migration of Czechs from the 18th century to the beginning of the 20th century, their integration into the Croatian society, political opportunities, demographic characteristics and the population trends of Czechs in Croatia from 1880 to 2011. Since Czechs in Croatia are concentrated in a specific area, thematic maps of their distribution have been made. The paper sought to respond to the hypotheses and goals that were set out. Interethnic marriages and the structure of these marriages were analyzed to see which nationalities Czechs are mostly married to, in what period and what were the causes of these marriages. Also, the factors influencing the conclusion of interethnic marriages were analyzed (spatial, cultural, political, etc.). Based on the available data, the results show that Czech homogeneous marriages reduced and there is an increasing number of exogenous or interethnic marriages with other nationalities, mostly with Croats as they consist the majority of the overall population, followed by Serbs as the largest ethnic minority in Croatia. It is important to note that very few marriages were concluded with the Slovaks, less than with the Hungarians. Gender -wise, the analysis has shown that female Czechs are more exogenous as they are more involved in ethnically mixed marriages than their male compatriots. When it comes to how children from ethnically mixed marriages categorize themselves, the dominant role of the parent and the emotional impact on their children plays a major role. The child usually takes the nationality of a parent with whom the child is closer. When a community is larger and more populous, children become associated with it, and they become a part of that community. According to the results of this paper and the available data for 1981, twice as many children take the nationality of their fathers than their mothers. There is also a high percentage of children who declare differently than their parents. This is especially reflected in Czech-Croatian families