Anglicizmi u ruskom jeziku: kolokvijalizmi i jezični purizam u ruskom jeziku

Anglicisms came to the Russian language via language contact with the English language that became more frequent in the past few decades as a result of major socio-political changes in the Russian Federation. A great number of Anglicisms were imported in the most flexible layer of the Russian language, the Russian colloquial speech. Colloquial speech is not regulated by the strict rules so it serves as a convenient base for various types of borrowings. As the influx of Anglicisms rises, it influences the overall language situation. Part of the Russian society finds it undesireable and thus advocates the practice called linguistic purism. Purists are trying to stop the process of borrowing, considering the already existing Russian vocabulary sufficient. The situation in Russian society is specific, since the Russian purists are often motivated by many extralinguistic factors, as well. It is, however, not a sustainable practice, since language contact and word borrowing can not be stopped, and that is why it is important to deal with this topic and find the other solution to the linguistic problems that are inevitable byproduct of high influx of foreign words into one's language.Anglicizmi su ušli u ruski jezik putem jezičnog dodira s engleskim jezikom, koji je postao sve učestaliji u posljednjih par desetljeća nakon velikih socio-političkih promjena kroz koje je Ruska Federacija prošla. Veliki broz anglicizama ulazi u najfleksibilniji sloj ruskoga jezika – ruski kolokvijalni govor. Kolokvijalni govor nije reguliran strogim pravilima i kao takav služi kao plodno tlo za razne vrste posuđenica. Rastom broja posuđenih anglicizama mijenja se sveopća situacija jezika. Dio ruskoga društva smatra takve promjene nepoželjnima i iz toga razloga se okreće lingvističkom pokretu zvanom jezični purizam. Puristi nastoje zaustaviti proces posuđivanja stranih riječi, smatrajući da je već postojeći vokabular dostatan za ispunjavanje svih jezičnih potreba. Situacija u ruskome društvu je na određeni način specifična, budući da uz jezične faktore mnoge ruske puriste motiviraju i razni izvanjezični faktori. Jezični purizam, međutim, nije održivo rješenje s obzirom na to da jezični dodiri i jezično posuđivanje ne mogu biti zaustavljeni. Upravo je iz toga razloga vrlo važno baviti se ovim temama i pokušati pronaći drukčija rješenja za jezične probleme koji neminovno nastaju prilikom visokog priljeva stranih riječi u materinji jezik