Archaeological topography of city Vukovar

Kroz rad se obrađuju prapovijesni, antički i srednjovjekovni značajni arheološki nalazi i područja grada Vukovara kako bi se uočio kontinuitet i diskontinuitet naseljavanja. Ističe se važnost geomorfoloških i hidrogeoloških čimbenika u odabiru pojedinih zona grada, od kojih se većina ponovno odabire kroz više epoha ljudske kulture. Uočena je važnost novih istraživanja, kako onih revizijskog, tako i onih pokusnog karaktera. Za sada najstariji materijalni nalaz iz grada Vukovara je keramika naseobinskog karaktera, lonac starčevačke kulture. On potječe s plato Franjevačkog samostana i gimnazije. Poznata su nam još dva naselja starčevačke kulture unutar današnjeg grada Vukovara, jedno se nalazilo na položaju nekadašnje ciglane Eltz, a drugo u Adici. Sljedeće poznato prapovijesno naselje je eneolitičko, pripada kostolačkoj kulturi. Nositelji kostolačke kulture su za svoje naselje odabrali položaj Lijeva bara- Gradac Janković. Nažalost zbog višeslojnosti ovoga lokaliteta ovaj najstariji horizont, a i ostali prapovijesni slojevi nisu najbolje očuvani. Sljedeći značajni arheološki nalazi koji se ovdje izdvajaju jesu kosturni grobovi bogati spondilusnim nakitom. Ti su grobovi bili zakopani na Velikoj Skeli. Žarište kasno eneolitičke vučedolske kulture nalazilo se na Vučedolu, ali se u radu izdvaja bakrena sjekira s Dobre vode, koja bilježi kraj eneolitičkoga razdoblja. Također se izdvaja vatinska kultura, s jedinim nalazom unutar grad. To je ostava bakrenih nakitnih predmeta u Maloj ulici na Švapskom brdu. Drugi horizont koji se javlja na Lijevoj bari je s kraja mlađeg brončanog doba i starijeg željeznog doba. Riječ je o nekropoli IV. i V. faze kulture polja sa žarama, točnije nositeljima daljske i bosutske kulturne grupe. U mlađem željeznom dobu dolazi do naseljavanja keltskog plemena Skordiska u Podunavlje. Oni također izabiru Lijevu baru kao pogodan položaj za osnutak naselja. Nalazi iz vremena antike su zaista vrlo sporadični. Riječ je o svega jednoj rimskoj vojničkoj diplomi, peći za keramiku i jednoj ostavi novca. Iako je rimski limes išao uz desnu dunavsku obalu za sada nemamo podataka o položajima utvrda i osmatračnica, izuzev jedne koja se pretpostavlja na Gradcu u Borovu. Uz dobro poznato srednjovjekovno bjelobrdsko groblje na Lijevoj bari, postoje saznanja još o nekolicini; u Novom Vukovaru, Krivoj bari i Desnoj bari. Mali je broj arheoloških nalaza srednjovjekovne utvrde Vukovo; dok ju pisani izvori pamte iz vremena mađarskog osvajanja i kada je utvrda postala slobodni kraljevski grad 1231. godine. Podatci o utvrdi Vukovo prikupljaju se iz crteža španjolskog kartografa. No ta je utvrda znatno mlađa; iz 17. stoljeća, pa se postavlja pitanje trebaju li se uopće naša saznanja o srednjovjekovnoj utvrdi temeljiti na njima.This research paper discusses prehistoric, ancient and medieval significant archaeological findings, as well as the continuity and discontinuity of the settlements in the Vukovar area. The significance of geomorphological and hydrogeological factors is in selecting a particular area of the city, most of which are re-selected through several epochs of human culture. The importance of the latest research is visible - both the audit research, and the research of the experimental character. To date, the oldest material finding from Vukovar is ceramics of the colonial character, a pot from the Starčevo culture. It originates from the plateau of the Franciscan monastery and the high school. Two other settlements of the Starčevo culture are known in the present-day city of Vukovar, one was in the position of the former brickyard Eltz, and the other in Adica. The following known prehistoric settlement is Eneolithic, belonging to the Kostolac culture. The holders of the Kostolac Culture chose to settle in the Lijeva bara- Gradac Janković. The oldest horizon and other prehistoric layers are unfortunately not well preserved due to the multiple layers of this locality. The following significant archaeological findings to be named here are separated skeletal graves rich with spondylus gaederopus jewelry. These graves were buried on the Velika Skela. The centre of the late Eneolithic Vučedol culture was found at Vučedol, yet this paper focuses on a copper axe from Dobra voda, which marks the end of the Eneolithic period. This paper also discusses the Vatin culture, with its only finding in the city. This copper jewelry is in Mala ulica in the Švapsko brdo. The second horizon which appears on the Lijeva bara stems from the end of the younger Bronze Age and early Iron Age. It is a necropolis of the IV and V phase of the Urnfield culture, namely they are the holders of the Bosut and Dalj cultural groups. In the early Iron Age the Celtic tribes Scordisci began to settle in the Danube region. They also elected the Lijeva bara as a suitable site for the establishment of their settlement. Findings from the ancient times are indeed very sporadic. All that is left is a Roman military degree, furnaces for ceramics and one store for money. Although the Roman limes went along the right bank of the Danube, for now we have no information about the locations of forts and watchtowers, except one that is supposed to be on Gradac in Borovo. Along with the well-known medieval Bjelobrdo cemetery on the Lijeva bara, there is knowledge of a few others; in the New Vukovar, Kriva bara and Desna bara. There are only a few archaeological findings from the medieval fortress Vukovo; while its written resources are from the time of the Hungarian conquest and from the time when the fort became a free royal town in 1231. Information about the Vukovo fortress is collected from the drawings of a Spanish cartographer. However, this is a significantly younger fortress-from the 17th century, therefore the question is whether or not our knowledge of the medieval fortress should be based on them