Problemi i teškoće kod prevođenja dječje literature : Winnie the Pooh

Children’s literature, and its translation, is based on cultural, social and ideological aspects. Translating books that are meant for the youngest readers brings many problems and causes a large number of difficulties for the translators, some of which include the translation of proper names, ironic elements and even humour. This B.A. thesis brings an overview of most noted translation strategies while trying to answer the questions regarding the most challenging type of translation: What is the translator’s primary task? What is the best way to translate culturally untranslatable parts of the text? What is the accepted degree of manipulation with the text and how far can a translator go in order not to compromise what is already a delicate mind of a child? All of this is presented on the example of the translation of one of the most famous children’s books: Winnie the Pooh.Literatura za djecu, i prevođenje iste, temelji se na kulturološkim, socijalnim i ideološkim aspektima. Prevođenje knjiga koje su namijenjene za najmlađe čitatelje donosi mnogo problema, te stvara dosta poteškoća za prevoditelje, između kojih je prevođenje vlastitih imena, ironija pa i humor. Ovaj rad donosi pregled naistaknutijih metode prevođenja te pokušava odgovoriti na pitanja koja se odnose na upravo ovaj naizazovniji tip prevođenja, a to bi bila: Koji je primarni cilj prevoditelja? Koji je najbolji način za prevođenje kulturoloških elemenata koji se teško prevode? Kolika je prihvaćena razina manipulacije i koliko daleko prevoditelj može ići a da ne kompromitira već osjetljiv dječji um? Odgovori i teze koje se vezuju na gore rečeno predstavljeni su na primjeru jedne od najpoznatijih dječjih knjiga: Medo Winnie zvani Pooh