Varijacije veličine i oblika jaja u gnijezdu velike sjenice Parus major

Ornithological studies on the egg characteristics of birds are important for understanding many components of their life histories. Over the past year (2019), I have been studying egg dimensions of Great Tit Parus major in a deciduous forest in Mokrice and Krušljevo Selo area, in north-western Croatia. This species is secondary hole-nesting passerine and all studied Great Tits bred in nestboxes. The effect of laying order (or laying sequence) on egg dimensions was analysed in clutches with 11 eggs (the modal clutch size in research area in study period) and only first clutches included. Average egg length, egg breadth, egg volume and elongation index (egg shape) of 110 eggs (10 clutches) was 17.35 mm, 13.47 mm, 1609.64 mm³ and 1.29, respectively. In this study, there was no general trend of increasing or decreasing length, breadth and egg volume (egg size) in relation to the laying order (all p > 0.05). However, a negative correlation between egg shape and laying sequence was significant.Oološka istraživanja vezana uz dimenzije jaja ptičjih vrsta, odnosno njihovih populacija, važna su sastavnica u potrazi za razumijevanjem zakonitosti razmnožavanja u ornitologiji. U ovome su radu istraživane dimenzije jaja te njihov oblik u odnosu na redoslijed nesenja kod velike sjenice Parus major, sekundarne dupljašice na području sjeverozapadne Hrvatske u sezoni gniježđenja 2019. godine. Analizirana su jaja samo prvog legla kojih se polog nalazio u umjetnim dupljama (škrinjicama) dok se podaci iz prirodnih duplji nisu uzorkovali. Analizirana su samo gnijezda sa 11 jaja (modalna vrijednost na području istraživanja) budući da jednak polog zahtjeva približno jednako energetsko ulaganje ženki. Dosadašnji radovi dokumentiraju heterogenost s obzirom na veličinu jaja i njihov oblik u odnosu na tijek polaganja; neki autori spominju postupno povećanje jajeta od prvog snesenog do posljednjeg, drugi postupno smanjenje, a u trećih autora nema povezanosti. S obzirom na veličinu jaja redoslijedom njihova polaganja razlikujemo dvije reproduktivne strategije kod ptica: a) „strategija preživljavanja mladunaca u gnijezdu“ i b) „strategija redukcije mladih ptica u gnijezdu“. Prva se strategija odnosi na gnijezda u kojima su jaja redoslijedom nesenja sve veća, pa će se iz posljednje snesenog jajeta izvaljati najveći čučavac i neće ga pogoditi asinkrona inkubacija pod kojom se podrazumijeva početak inkubacije prije nego je sneseno posljednje jaje. Suprotno je kod druge strategije, posljednji ptić, izvaljan dan kasnije je najmanji pa ako dođe do pomanjkanja hrane roditelji će ga prestati hraniti. U ovom istraživanju nije bilo značajne promjene dimenzija jaja (duljina, širina i volumen) s obzirom na redoslijed nesenja što znači da rezultati ne podržavaju niti jednu od dvije spomenute strategije. Međutim, oblik jaja se mijenjao redoslijedom nesenja. Posljednja jaja su bila okruglija nego prva što znači da imaju manju površinu u odnosu na volumen. Time ženka troši manje kalcija za ljuske posljednjih jaja. Okruglija jaja zauzimaju manje prostora pa su bolje pokrivena tijekom inkubacije