Kompetencija učiti kako učiti: teorijske osnove i istraživanja u hrvatskom kontekstu

IN CROATIAN: Knjiga objedinjuje suvremene teorijske spoznaje o upravljanju procesom učenja, ali i empirijska istraživanja vezana uz različite aspekte učenja koja su posljednjih godina provedena u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Te su teorijske i empirijske spoznaje poslužile kao osnova za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, izrađenog u sklopu Cjelovite kurikularne reforme 2015./2016. godine. Knjiga sadrži ukupno deset poglavlja. U prvom poglavlju teorijskog dijela knjige Iris Marušić predstavlja razvoj kompetencije učiti kako učiti u međunarodnom kontekstu, s posebnim osvrtom na globalne i europske inicijative obrazovne politike koje definiraju i teorijski razrađuju sastavnice te kompetencije. U drugom poglavlju teorijskog dijela Josip Šabić daje pregled domaćih istraživanja pojedinih sastavnica kompetencije učiti kako učiti. Završni dio istog poglavlja posvećen je konceptualizaciji i elaboraciji prijedloga kurikuluma međupredmetne teme učiti kako učiti, jednog od prvih kurikulumskih dokumenata u svijetu u čijem je fokusu razvoj te kompetencije u formalnom sustavu odgoja i obrazovanja. Idućih nekoliko poglavlja posvećeno je osnovnim teorijskim postavkama samoregulacije učenja i njezinim ključnim sastavnicama, poput strategija učenja i metakognicije te samoregulacije emocija i motivacije u učenju. U trećem poglavlju knjige Nina Pavlin-Bernardić i Vlasta Vizek Vidović opisuju osnovne postavke i zajedničke pretpostavke najvažnijih modela samoreguliranog učenja. Sljedeće poglavlje autorica Nine Pavlin-Bernardić i Vesne Vlahović-Štetić donosi pregled strategija učenja i praćenja nastave kao kognitivnih aspekata samoregulacije učenja, uz vrlo korisne preporuke nastavnicima vezane uz poticanje razvoja strategija učenja kod učenika. U petom poglavlju knjige Zrinka Ristić Dedić bavi se metakognitivnim aspektima samoregulacije učenja, s posebnim naglaskom na ulogu metakognitivnih znanja, vještina i doživljaja u praćenju, kontroli i regulaciji učenja te ostvarivanju obrazovnih rezultata i na mogućnost razvoja u školskom kontekstu. U šestom poglavlju Vlasta Vizek Vidović detaljno razrađuje samoregulaciju motivacije i emocija u učenju nudeći pregled relevantnih konstrukata i modela u tim područjima, ali i smjernice za poticanje razvoja samoregulacije učeničke motivacije i emocija u školskoj praksi. Sedmo poglavlje autorice Zrinke Ristić Dedić predstavlja različite pristupe mjerenju samoregulacije učenja i glavne izazove s kojima se istraživači susreću pri ispitivanju i procjenjivanju određenih sastavnica samoreguliranog učenja. Iduća tri poglavlja knjige predstavljaju izbor tema i nalaza istraživanja vezanih uz kompetenciju učiti kako učiti koji su plod istraživačkih interesa skupine istraživača u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Taj dio započinje poglavljem autorice Ivane Jugović u kojem prikazuje teorijske zasade i empirijske nalaze o rodnim aspektima motivacije za učenje hrvatskih srednjoškolaca. Knjiga se nastavlja poglavljem o vezama ličnosti i strategija učenja učenika završnog razreda osnovne škole, u kojem autorica Iris Marušić prikazuje nalaze dobivene u nas iz perspektive dosadašnjih empirijskih spoznaja o ulozi ličnosti u obrazovanju. U završnome, desetom poglavlju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić prikazuju neke od rezultata velikoga empirijskog istraživanja o razvijenosti kompetencije učiti kako učiti učenika osnovnih škola. U poglavlju su prikazani rezultati o učeničkoj percepciji instrumentalne vrijednosti obrazovanja i učenja za ostvarenje dugoročnih pozitivnih životnih ishoda te o njihovoj percepciji Republike Hrvatske kao pogodnog okružja za učenje i obrazovanje. --------------- IN ENGLISH: The book includes theoretical knowledge on the regulation of the learning process and empirical research regarding various learning aspects, conducted at the Institute for Social Research in Zagreb during the past few years. These theoretical and empirical insights served as a basis for the development of the proposal for the curriculum of the cross-curricular topic Learning to learn, developed within the Comprehensive Curricular Reform 2015/2016. The book consists of ten chapters. In the first chapter of the theoretical part Iris Marušić presents the development of the learning to learn competence in the international context, with a special view on the global and European educational policy initiatives that define and theoretically elaborate the components of this competence. In the second chapter of the theoretical part Josip Šabić gives a review of research into particular components of the learning to learn competence in Croatia. The concluding part of the same chapter is dedicated to the conceptualization and elaboration of the proposal for the curriculum of the cross-curricular topic learning to learn, being one of the first curricular documents in the world that is focused on the development of this competence in formal education. The succeeding chapters are devoted to the basic theoretical concepts of self-regulation of learning and its key components, such as learning strategies and metacognition, self-regulation of emotions and motivation in learning. In the third chapter Nina Pavlin-Bernardić and Vlasta Vizek Vidović outline the basic concepts and common assumptions of the most significant models of self-regulated learning. The next chapter by the authors Nina Pavlin-Bernardić and Vesna Vlahović-Štetić brings a review of learning strategies and modes of class participation as cognitive aspects of self-regulation of learning, along with very useful recommendations for teachers, aimed at encouraging the development of learning strategies among pupils. In the fifth chapter Zrinka Ristić Dedić analyses metacognitive aspects in self-regulation of learning, with a special focus on the role of metacognitive knowledge, skills and experiences in monitoring, control and regulation of learning and achieving educational results, and the possibility of development in the school context. In the sixth chapter Vlasta Vizek Vidović elaborates in detail the self-regulation of motivation and emotions in learning, offering a review of relevant constructs and models in these research areas, and the guidelines for fostering the development of self-regulation of pupils' motivation and emotions in school practice. The seventh chapter by the author Zrinka Ristić Dedić brings various approaches to measuring self-regulation of learning and the main challenges that researchers are facing when examining and assessing particular components of self-regulated learning. The following three chapters present a selection of topics and research findings related to the learning to learn competence that emerged as a result of the research interests of a group of scholars from the Centre for Educational Research and Development of the Institute for Social Research in Zagreb. This part begins with a chapter by Ivana Jugović, in which theoretical concepts and empirical findings on gender-related aspects of motivation for learning among Croatian secondary school pupils are presented. The book continues with a chapter on the relations between personality traits and learning strategies of 8th grade elementary school pupils in Croatia, where the author Iris Marušić presents findings from the perspective of to-date empirical knowledge on the role of personality in education. In the final chapter Boris Jokić and Zrinka Ristić Dedić present some of the results of a large empirical research on the development of the learning to learn competence among elementary school pupils. The chapter brings the results on pupils' perception of instrumental value of education and learning for achieving long-term positive life outcomes, and their perception of the Republic of Croatia as a suitable environment for education and learning