Darovanje vode v obredno-mitološki interpretaciji: primer slovensko-hrvaškega znanstvenega sodelovanja (Povzetek)

U prvom dijelu članka prikazuje se konkretan primjer znanstvene suradnje hrvatske znanstvenice dr. Jelke Radauš Ribarić i njezina slovenskog kolege i prijatelja akademika Milka Matičetova na temi nazivlja i simbolike narcisa. Na osnovi pronađene korespondencije iz 1977. godine razmatraju se njihova promišljanja zasnovana na jednakim etnološkim smjernicama toga doba. U najopsežnijoj cjelini naslovljenoj “Nova interpretacija teme” autorica nudi novu obredno-mitološku interpretaciju običajnih proljetnih praksi s izvorom, lipom i narcisama u Vodicama u sjevernoj Istri. Nekadašnji jurjevski ophod, očuvan tamo u obliku dječjeg folklora u proljetnom darivanju narcisama izvora i bogiča na lipi, interpretiran je kao odraz, ostatak (pra)slavenskog, ujedno i pretkršćanskog obreda. Nazivlje za narcise – jurjevke i Marijine palčke / Maričice – autorica tumači jednakim interpretativnim kontekstom.The first part of the article focuses on the collaboration on the topic of symbolism of and the words for daffodils between the Croatian scholar Dr Jelka Radauš Ribarić and her Slovenian colleague and friend Dr Milko Matičetov. Based on their correspondence from 1977, the paper examines their generationally conditioned, similar ethnological reflections. In the main body of the paper, titled “The new interpretation”, the author develops a new ritual-mythological interpretation of customary spring-time practices involving daffodils, a water spring and a lime tree in the village of Vodice in northern Istria, Croatia. The former St. George’s day’s procession, preserved there in the form of children’s folklore by the presentation of daffodils to the spring and to a bogič/god on the lime tree is interpreted as a reflection or a relic of a (proto)Slavic, pre-Christian rite. The names for daffodils – jurjevke and Marijine palčke/Maričice – are explained within the same interpretative context.V prvem delu članka je predstavljen konkreten primer znanstvenega sodelovanja med hrvaško znanstvenico dr. Jelko Radauš Ribarić in njenim slovenskim kolegom in prijateljem, akademikom Milkom Matičetovim pri obravnavi imen in simbolike narcis (bedenic). Na podlagi odkritega dopisovanja iz leta 1977 so obravnavani njuni premisleki, zasnovani na enakih etnoloških usmeritvah tistega časa. V najobsežnejšem delu, naslovljenem »Nova interpretacija teme«, avtorica ponuja novo obredno-mitološko interpretacijo pomladnih šeg, povezanih z izvirom, lipo in narcisami v Vodicah v severni Istri. Nekdanji jurjevski obhod, ki je tam ohranjen v obliki otroške folklore v pomladnem darovanju vrelca narcisam in bogiča na lipi, je interpretiran kot odsev, ostanek (pra)slovanskega in hkrati tudi predkrščanskega obreda. Avtorica imenje za narcise – jurjevke in Marijine palčke/Maričice – pojasnjuje z enakim interpretativnim kontekstom