U radu se analizira odnos komunističkih vlasti u Crnoj Gori prema crnogorskom mitropolitu i jednom od najvažnijih južnoslavenskih književnika XIX. stoljeća – Petru II. Petroviću Njegošu, čije je djelo Gorski vijenac kamen temeljac crnogorske duhovnosti. Za razliku od drugih stvaralaca iz XVIII. i XIX. stoljeća, koji su potpuno nebitni komunističkim vlastima, Njegoš kao jedan od simbola crnogorske duhovnosti dobiva novo, socijalističko tumačenje. Analizom referentne arhivske građe, periodičkoga tiska i drugih izvora na dva primjera (stogodišnjica objavljivanja Gorskoga vijenca 1947. i stogodišnjica Njegoševe smrti 1951.) objašnjava se odnos komunističkih vlasti prema Njegoševu stvaralaštvu. Na tim primjerima prepoznaju se jasne namjere komun...