Power relations in Glembay cycle of Miroslav Krleža

Poznati Krležin glembajevski ciklus prati povijest jedne zagrebačke patricijske obitelji, od društvenoga uspona utemeljenoga na kriminalu ("Gospoda Glembajevi") preko materijalne dekadencije ("U agoniji") do dekadencije svih individualnih, obiteljskih, ali društvenih i kulturnih vrijednosti ("Leda"). Kao takav, glembajevski se ciklus prepoznaje kao vrhunac Krležina dramskog opusa, ne samo zbog umjetnički dojmljive kritike prikazivanih društvenih procesa, već i zbog kompleksne karakterizacije i psihološke profilacije pojedinačnih likova. U procesima institucionaliziranja privatnoga vlasništva, akumuliranja kapitala, proizvodnje i razmjene roba, prikazanima u dramama i proznim fragamentima, Glembajevi se suočavaju s obiteljskim, ekonomskim, psihičkim i moralnim rasulom. U takvim, predestiniranim okolnostima izdvajaju se uvijek posebno „problematični“ likovi koji u središte pozornosti postavljaju zahtjevna pitanja vezana uz tematiku identiteta, identifikacije, individualizacije i pripadnosti kolektivu. Propitkivanjem položaja subjektivne biti i društvenog položaja čovjeka, središnji glembajevski likovi unose neravnotežu i napetosti u odnose s drugima. Cilj je ovog rada identifikacija, analiza i interpretacija odnosa u kojima postoje podjele, nejednakosti i neravnoteže iz kojih proizlaze odnosi snaga, odnosno relacije moći. Drugim riječima, u radu su istaknute, opisane i analizirane znakovite subjektne pozicije i njihove relacije spram drugih, mehanizmi uspostavljanja nadređenog položaja, njegova manifestacija, provođenje i, nakraju, (samo)dokidanje