Language in the context of migrant inclusion

Aktualizacija pitanja multikulturalnosti i suživota s kojima se sve češće susrećemo čitajući brojne statistike i izvješća o izbjeglicama, azilantima i tražiteljima azila u Republici Hrvatskoj, obvezuje na brigu i postavljanje pitanja njihovoj integraciji u društvo. Jedan od najvažnijih elemenata u procesu prilagodbe na novu kulturu svakako je pitanje učenja jezika i nastavka obrazovanja. To se pitanje posebno odnosi na one najranjivije skupine, a to su djeca, kojima smo dužni omogućiti, uz socijalnu integraciju, da što brže i sa što manje napora ovladaju hrvatskim jezikom kako bi mogli pratiti nastavu, družiti se i razvijati samostalnost u našoj zemlji. U ovom radu istražujemo pitanje dvojezičnosti, prava na obrazovanje i motivaciju za učenje hrvatskog kao drugog jezika, i to prvenstveno kroz razgovor sa sudionicima odgojno obrazovnog procesa, koji su svoja iskustva stjecali izravnim radom upravo sa djecom u procesu učenja jezika i prilagodbe na novo okruženje i kulturu.Reading about numerous statistics and reports about refugees and azylants in Croatia often brings forward the the theme of multy-culturality, co-existence and their integration into society. Language and continuing education are definitely one of the crucial elements in the process of adjustment to new culture, as it affects children - the most voulnerable group, who are in need of mastering the language in order to learn, associate with their peers and integrate socially. This work explores question of bilinguarity, education rights and motivation of learning Croatian as a second language, primarily through convesration with participants in educational process who have gathered their experience in work with children who are currently going through learning the language and adjusting to new culture