A longitudinal analysis of the association between adolescents’ use of sexually explicit material and risky sexual behaviors

Jednostavnost pristupa internetu doprinijela je povećanju uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja među adolescentima. Povećana je uporaba seksualno eksplicitnih sadržaja kod adolescenata dovela do pojačane zabrinutosti opće javnosti, odgojnih i zdravstvenih stručnjaka, tvoraca politika, roditelja te znanstvene zajednice glede potencijalno štetnih učinaka na stavove, vjerovanja i ponašanja adolescenata. Vrlo važno mjesto zauzima pretpostavljena veza s neželjenim ishodima za reproduktivno zdravlje i psihološku dobrobit adolescenata, posebice u kontekstu njihove izloženosti spolno prenosivim bolestima ili drugim seksualno-reproduktivnim rizicima. Međutim, većina dosadašnjih uvida temeljeno je na rezultatima presječnih istraživanja, eksperimentalna su istraživanja gotovo neizvediva zbog višestrukih etičkih implikacija, a tek je nedavno proveden manji broj inozemnih longitudinalnih istraživanja. Postojeći nalazi o povezanosti uporabe seksualno eksplicitnog sadržaja i rizničkog seksualnog ponašanja među adolescentima su dijelom nedosljedni i suprotstavljeni, prvenstveno zbog metodoloških i konceptualnih razlika studija. Pritom su sva istraživanja provedena u zapadnim zemljama, odnosno u društvima liberalnije regulacije seksualnosti i permisivnijeg socioseksualnog društvenog konteksta. Temeljem teorije seksualnih skripti, točnije modela akvizicije, aktivacije i aplikacije (3AM), pretpostavlja se da će seksualno eksplicitni sadržaji, pružajući simboličke smjernice ponašanja, kod nekih adolescenata potaknuti, opravdati ili normirati viđene (često rizične) seksualne prakse. Pretpostavlja se akvizicija ili aktivacija seksualne skripte nezaštićenog spolnog odnosa, to jest skripte koja je lišena prikaza mogućeg rizika te usmjerena primarno na užitak. Sljedeća moguća seksualna skripta sadrži prikaz rekreativnog spolnog odnosa koja isključuje romantičnu ili intimnu komponentu spolnog odnosa te potiče čestu promjenu seksualnog partnera. Nakon faze aktivacije, navedene seksualne skripte adolescentima mogu poslužiti kao smjernice u stvarnom seksualnom životu. Stoga je cilj ove studije provjera povezanosti i dinamike uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja i rizičnog seksualnog ponašanja analizom longitudinalnih podataka, s naglaskom na dva najčešće korištena indikatora: navođenje dva ili više seksualnih partnera te nekorištenje kondoma pri posljednjem spolnom odnosu. Studija je proizašla iz istraživačkog projekta PROBIOPS (Prospective Biopsychosocial Study of the Effects of Sexually Explicit Material on Young People’s Sexual Socialization and Health). Podaci su prikupljani u Rijeci i Zagrebu, kroz šest, odnosno pet vremenskih točaka u razdoblju do 2015. do 2018. godine. U riječkom su panel-uzorku sudjelovali učenici iz 14 srednjih škola (nT0 = 1.287), a u zagrebačkom učenici iz 59 srednjih škola (nT0 = 2.235). U zagrebačkom je uzorku korišten online, a u riječkom tiskani upitnik. Nakon prvog zagrebačkog vala zabilježeno je izrazito osipanje sudionika koje se stabiliziralo nakon drugog vala. U Rijeci, osipanje sudionika bilo je znatno ravnomjernije raspodijeljeno kroz valove. Prva je analiza provedena višerazinskom logističkom regresijom uz kontrolu ishoda u prethodnoj točki. Korištena su oba panel-uzorka, odnosno učenici koji su sudjelovali od drugog do šestog vala u Rijeci te od prvog do petog vala u Zagrebu. Na početku praćenog razdoblja, učenici iz oba uzorka u prosjeku su imali 16 godina. Analitički okvir druge analize čine učenici riječkog panel-uzorka koji su sudjelovali u posljednja tri vala istraživanja. Za razliku od prethodne analize, u ovoj je analizi korištena kompozitna mjera, odnosno indeks rizičnog seksualnog ponašanja. Kontrolirajući, socioekonomski status, traženje uzbuđenja i pubertalno sazrijevanje, primijenjeno je modeliranje krivulja latentne promjene s dvjema domenama. Kao odmak od uobičajenih subjektivnih mjera, uključena je biološka mjera pubertalnog sazrijevanja temeljem razine testosterona kod mladića. Rezultati višerazinskog regresijskog modeliranja ne ukazuju na vremensku povezanost između učestalosti uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja i (1) višestrukog broja seksualnih partnera te (2) nekorištenja kondoma pri posljednjem spolnom odnosu, u oba panel-uzorka. Koristeći riječki panel-uzorak, modeliranjem krivulja latentne promjene utvrđena je pozitivna povezanost između učestalosti uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja i indeksa rizičnog seksualnog ponašanja kod djevojaka, ali samo na početku praćenog razdoblja. Nadalje, mladići koji su na početku praćenog razdoblja češće koristili seksualno eksplicitne sadržaje iskazali su veći porast u rizičnom seksualnom ponašanju tijekom praćenog razdoblja, odnosno u narednih godinu dana. Središnji nalaz ove studije ukazuje na nepovezanost kroz vrijeme između uporabe seksualno eksplicitnog sadržaja i rizičnog seksualnog ponašanja adolescenata u dobi između 16 i 18 godina. Pritom je rizično seksualno ponašanje operacionalizirano pomoću dva najčešće korištena indikatora. Dosadašnja istraživanja samo u manjoj mjeri podupiru nalaze ove studije, prvenstveno zbog metodoloških i analitičkih razlika. Izostanak longitudinalne povezanosti ujedno isključuje mogućnost kauzalne veze između ciljnih konstrukata. Iako nije utvrđena statistički značajna povezanost, shodno pretpostavkama 3AM modela ne možemo isključiti mogućnost postojanja podskupina adolescenata kod kojih predloženi proces skriptiranja rezultira rizičnim seksualnim ponašanjem. Zbog metodoloških i analitičkih ograničenja studije, ostaje neistraženo, primjerice, je li je učestalija (ili kompulzivna) uporaba određenih žanrova seksualno eksplicitnog sadržaja povezana s rizičnim seksualnim ponašanjem u adolescentskoj ili post-adolescentskoj dobi. Nalazi druge analize upućuju da kombinacija pojedinih dispozicijskih, razvojnih i društvenih karakteristika čini određene adolescente podložnijima procesu skriptiranja, a time i ranjivijima glede negativnih utjecaja seksualno eksplicitnih sadržaja. Nadalje, utvrđena pozitivna povezanost između uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja i indeksa rizičnog seksualnog ponašanja u određenoj mjeri proturječe prethodnoj analizi. Navedeno proizlazi iz činjenice da korišteni indeks obuhvaća konceptualno širi spektar (međusobno povezanih) rizičnih seksualnih ponašanja. Također nije moguće isključiti mogućnost da se u pozadini odnosa između uporabe seksualno eksplicitnih sadržaja i pojedinih (seksualno) rizičnih ponašanja nalazi intervenirajuća varijabla. Zaključno se nude preporuke za buduća istraživanja i praktične implikacije u vidu razvoja programa medijske pismenosti namijenjenog adolescentima i roditeljima.Accessibility of online sexually explicit material (SEM) has facilitated its widespread use among adolescents. Potential SEM-related harms to adolescents’ sexual and reproductive health, as well as to healthy psychosocial development, have been recognized—resulting in growing concerns. Currently, the link between SEM use and sexual risk taking has been predominantly explored using cross-sectional design. Only a few longitudinal studies have addressed the issue, which is an impediment to understanding the potential problem considering that experimental studies in this field are almost impossible due to ethical implications. According to the sexual scripts theory and its recent specification in the context of SEM use (the 3AM conceptual model), SEM-related portrayals of (often risky) sexual practices may serve as symbolic guidelines to encourage, justify or normalize similar behavior among some adolescents. This study aims to assess associations between the frequency of SEM use and sexual risk taking among Croatian adolescents using a longitudinal design. The data were collected in the PROBIOPS research project (Prospective Biopsychosocial Study of the Effects of Sexually Explicit Material on Young People’s Sexual Socialization and Health; 2015-2018), using two independent 6-waves panels from Rijeka (14 high-schools; nT0 = 1,287) and Zagreb (59 high-schools; nT0 = 2,235). The data in Rijeka were collected using classroom-based survey and in Zagreb using online survey. Target associations were analyzed by multilevel logistic regression analysis with lagged approach and latent growth curve modeling. Multilevel regression modeling resulted in nonsignificant temporal associations between SEM use and multiple sexual partner in the Rijeka and Zagreb panels. Nonsignificant temporal associations between SEM use and condom use at most recent sexual intercourse were also observed in the both panels. Using latent growth curve modeling, we found a significant longitudinal association between the frequency of SEM use and a composite sexual risk taking scale scores among male adolescents in the Rijeka panel. In the discussion, the results are contextualized according to the proposed theoretical framework. Following a comprehensive assessment of study limitations, recommendations for future research and practical educational policy implications and suggested in the concluding section