Utjecaj kliničkog okružja na doživljaj intenziteta stresa kod fizioterapeuta

Pojam stresa shvaća se trojako: kao objektivan podražaj koji izaziva stresni odgovor, odgovor organizma na neki podražaj, te odnos osobe i njezine okoline. Stres na radnom mjestu specifična je vrsta stresa, čiji je izvor u radnom okolišu. Stresne situacije na poslu mogu izazvati negativne emocije koje se povezuju s anksioznošću, napetošću, depresijom, ljutnjom, umorom i nedostatkom motivacije za rad. Cilj ovog rada je ispitati utjecaj kliničkog okruženja na doživljaj intenziteta stresa kod fizioterapeuta, te utvrditi razlikuje li se doživljaj i percepcija stresa s obzirom na različite odjele. Istraživanje je provedeno putem online upitnika među 123 fizioterapeuta na području Republike Hrvatske. Prvi dio upitnika je: Upitnik sociodemografskih podataka koji je izrađen za potrebe ovog rada. Za drugi dio upitnika korištena je Ljestvica percipiranog stresa koja mjeri stupanj u kojem sudionici smatraju svoj život nepredvidljivim, u nemogućnosti kontrole i pod pretjeranim opterećenjem, što predstavlja tri osnovne komponente doživljavaja stresa. Rezultati su pokazali da ispitanici doživljavaju svoje radno mjesto umjereno stresnim. Što se tiče razlike u doživljaju i percepciji stresa s obzirom na odjel na kojem fizioterapeuti rade, rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika u razini percipiranog stresa među ispitanicima s obzirom na odjel na kojem su zaposleni Utvrđeno da ispitanici zaposleni na ortopediji u statistički značajno manjoj mjeri percipiraju stres u odnosu na ispitanike koji su zaposleni u domovima zdravlja te na odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije Razlika u percepiji stresa među ispitanicima zaposlenim na ostalim odjelima ne pokazuje statistički značajnu razliku. Utvrđeno je da ispitanici starosti 20-25 godina pokazuju statistički značajno manju razinu percipiranog stresa u odnosu na ispitanike dobi 26-36 godina. Između ostalih dobnih skupina ne postoji statistički značajna razlika u percepciji stresa. Rezultati istraživanja prikazuju da ne postoji statistički značajna razlika u razini percipiranog stresa među ispitanicima s obzirom na spol, godine radnog staža, stručnu spremu, bračni status ili mjesečna primanja