Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj : projektna studija

Dostignuti stupanj fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije se značajnije mijenjao u odnosu na početak procesa decentralizacije u srpnju 2001. Hrvatska je u usporedbi s EU-15 i tranzicijskim državama i dalje u skupini visoko centraliziranih država budući da središnja država ostvaruje većinu javnih prihoda i troši najveći dio javnih rashoda, dok lokalna država (sve općine, gradovi i županije) sudjeluje s oko 11 posto u prihodima i rashodima konsolidirane opće države ili 4 posto u bruto domaćem proizvodu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj karakterizira snažna ovisnost o financiranju javnih potreba iz prihoda na čiju visinu ne mogu samostalno utjecati – prihodi od poreza na dohodak koji čine 55 posto i prihodi od pomoći središnje države koji čine 9 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna, pri čemu 429 općina ostvaruje 16 posto, 126 gradova 40 posto, Grad Zagreb 29 posto i 20 županija 15 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Fiskalni kapaciteti među pojedinim razinama lokalne vlasti se u velikoj mjeri razlikuju. Čak 13 županija, 63 posto gradova i 70 posto općina ostvaruje ispodprosječne ukupne prihode (bez pomoći) iako je postojeća podjela javnih poslova takva da su iste nadležnosti za sve općine i sve gradove (osim velikih gradova i gradova sjedišta županija). To dovodi do nemogućnosti obavljanja javnih funkcija na istoj razini kvalitete u svim općinama, gradovima i županijama s obzirom na različiti stupanj razvijenosti, fiskalni kapacitet, te veličinu same lokalne jedinice. Uz financijske kapacitete, ograničenje učinkovitom pružanju javnih usluga nalazi se i u nedovoljnim organizacijskim, administrativnim i stručnim kapacitetima na lokalnoj razini. Istraživački je projekt dao niz prijedloga i ukazao na ograničenja mogućih daljnjih pravaca decentralizacije u Hrvatskoj. Prijedlozi obuhvaćaju usklađene prijedloge funkcionalne i fiskalne decentralizacije koji predstavljaju osnovu za predložene promjene u administrativno-teritorijalnoj organizaciji u državi. Svi su prijedlozi usmjereni prema učinkovitijem pružanju javnih usluga, većem stupnju zadovoljstva stanovnika, mjerenju planiranih rezultata i učinaka u provođenju javnih funkcija