ELECTROCARDIOGRAPHIC PARAMETERS IN RELATION TO ARTERIAL BLOOD PRESSURE AND BODY MASS INDEX IN ADOLESCENTS

Cilj istraživanja: Svrha ovog istraživanja bila je proučiti utjecaj indeksa tjelesne mase i arterijskog krvnog tlaka na elektrokardiografske značajke u adolescenata. Materijali i metode: Ovo presječno istraživanje koristilo je podatke CLASS-a, studije koja je u periodu od 1. siječnja do 24. ožujka 2015. godine obuhvatila 1830 učenika završnih razreda 26 hrvatskih srednjih škola. U istraživanje je uključeno ukupno 1688 učenika (777 muških i 911 ženskih) čija je srednja dob bila 18,9±0,5 godina. Svi ispitanici bili su podvrgnuti mjerenjima antropometrijskih obilježja napravljenima u skladu s NHANES (2007) smjernicama, te mjerenju arterijskog krvnog tlaka (AT) prema smjernicama ESH/ESC (2003). Svim ispitanicima je snimljen standardni 12-odvodni elektrokardiogram (EKG) te izračunat indeks tjelesne mase (ITM). Rezultati: Postoji statistički značajan neovisan učinak ITM-a i AT-a na puls (F=2,85, parcijalni η²=0,01, P=0,036 za ITM; F=5,22, parcijalni η²=0,01, P=0,005 za AT) i RR-interval (F=3,16, parcijalni η²=0,01, P=0,024 za ITM; F=5,61, parcijalni η²=0,01, P=0,004 za AT) koji nije pod utjecajem međusobne interakcije navedenih varijabli. Nadalje, ITM ima statistički značajan učinak na P-os (F=3,46, parcijalni η²=0,01, P=0,016) i T-os (F=8,38, parcijalni η²=0,01, P<0,001) koji nije pod utjecajem AT-a. Također, AT ima statistički značajan učinak na trajanje QRS-a (F=3,41, parcijalni η²=0,00, P=0,033) i QTc (F=4,49, parcijalni η²=0,01, P=0,011) intervala koji je neovisan o ITM-u. Zaključno, ITM i AT imaju statistički značajan neovisan učinak na QRS-os (F=14,70, parcijalni η²=0,03, P<0,001 za ITM; F=6,03, parcijalni η²=0,01, P=0,002 za AT), a međusobna interakcija navedenih varijabli utječe na krajnji učinak na QRS-os (F=2,18, parcijalni η²=0,01, P=0,042). Zaključci: ITM i AT ostvaruju važne učinke na značajke EKG-a. Naime, ITM i AT imaju neovisan učinak na srčanu frekvenciju, RR-interval i QRS-os, uz tendenciju porasta srčane frekvencije, skraćenja RR-intervala i pomaka QRS osi prema lijevo s porastom ITM-a i AT-a. Učinak ITM-a i AT-a na QRS-os je pod utjecajem međusobne interakcije obje varijable tako da je najizraženiji u pothranjenih i pretilih ispitanika. Također, AT ima neovisan učinak na trajanje QRS kompleksa i QTc intervala, uz tendenciju produljenja trajanja obje varijable s porastom AT-a.Objectives: The aim of this study was to analyse the effect of arterial blood pressure (BP) and body mass index (BMI) on electrocardiographic (ECG) parameters in adolescents. Materials and methods: The sample was derived from CLASS, a study carried out from January 12th to March 24th 2015, and comprised of 1830 last year students of 26 Croatian high schools. The final study sample consisted of 1688 students (777 male and 911 female) with the mean age of 18.9±0.5 years. All of them participated in anthropometric measurements performed in accordance with the NHANES (2007) guidelines, and BP measurement performed in accordance with the ESH/ESC (2003) guidelines. Standard simultaneous resting 12-lead ECG was recorded and the BMI was calculated for all participants. Results: BMI and BP have a statistically significant independent effect on HR (F=2.85, partial η²=0.01, P=0.036 for BMI; F=5.22, partial η²=0.01, P=0.005 for BP) and RR-interval (F=3.16, partial η²=0.01, P=0.024 for BMI; F=5.61, partial η²=0.01, P=0.004 for BP). Furthermore, BMI has a statistically significant effect on the P-wave axis (F=3.46, partial η²=0.01, P=0.016) and the T-wave axis (F=8.38, partial η²=0.01, P<0.001) which are not affected by the BP. Also, BP has a statistically significant effect on the duration of the QRS-complex (F=3.41, partial η²=0.00, P=0.033) and the QTc-interval (F=4.49, partial η²=0.01, P=0.011) which are not affected by BMI. Finally, BMI and BP have a statistically significant independent effect on the QRS axis (F=14.70, partial η²=0.03, P