Definicijsko modeliranje društveno-ekonomske uloge banaka

Različita društveno-politička uređenja pojedinih zemalja uvjetuju raznovrsne privredne sisteme, bankovne sisteme i definicije banaka. Iako banke stoljećima posluju i ispunjavaju svoje funkcije i zadatke još uvijek nije pronađena suštinski općeprihvatljiva definicija banke. Istraživanje različitih modela definiranja društveno-ekonomske uloge banke upućuje na tri, po obilježjima srodne skupine, definicija banaka. Prva skupina definicija banaka za osnovnu odrednicu prihvaća značenje pojedinih, najzastupljenijih, poslova banaka. Druga skupina definicija banaka presudno značenje daje suvremenim funkcijama banaka: funkciji kreiranja novca i funkciji financijskog posredovanja, što je danas svakako realniji i perspektivniji pravac u iznalaženju suštinski općeprihvatljive definicije banke, zbog ogromnog broja veoma raznovrsnih bankovnih poslova. Treću skupinu definicija banaka čine definicije koje su se od 1965. godine počele pojavljivati u SFRJ, koje polaze od suvremenih funkcija banaka, razdvajaju emisionu funkciju banke od funkcije financijskog posredovanja i uključuju obilježja samoupravnog, socijalističkog, udruživanja rada i sredstava, u čemu su najbolje definicije banaka uvedene zakonima iz 1977. godine. Budući da su ove definicije 1985. godine izmijenjene, a Nacrt amandmana na Ustav SFRJ inicira reafirmaciju uloge poslovnih banaka prilikom inoviranja zakona o bankarskom i kreditnom sistemu do kraja 1988. godine bi svakako trebalo iznaći suvremeniju i bolju definiciju poslovne banke, koja bi obvezno sadržavala obilježja tržišno samostalne, samoupravne, financijske organizacije za posredovanje u financiranju tekuće i proširene reprodukcije