Projekcija proizvodnje i potrošnje pšenice u funkciji dugoročnog razvoja poljodjelstva Hrvatske

Prikazanom analizom kretanja proizvodnje, zemljišnih kapaciteta i potrošnje pšenice u Hrvatskoj u dosadašnjem, te projekcijom u budućnosti, pokušali smo naznačiti mogućnosti koje se pružaju u proizvodnji i potrošnji pšenice, a koje treba uvažavati prilikom određivanja mjera agrarne politike. U istraživanju primjenom opisanih prognostičkih funkcija izvršena je projekcija prinosa, površina i ukupna proizvodnja pšenice, te smo došli do sljedećih spoznaja. Analiza proizvodnje pšenice u retrospektivnom razdoblju pokazala je da društveni sektor (poslovni subjekti) ima čvršću orijentaciju u proizvodnji pšenice od individualnih proizvođača. U razdoblju prognoze takva se tendencija nastavlja, ali u blažem obliku, što daje garanciju da neće doći do značajnijeg smanjivanja površina pod pšenicom. Prema tome požete površine pod pšenicom na kraju razdoblja prognoze iznosile bi 288.000 ha, što je svega 10% manje nego u retrospektivnom razdoblju. Prognoza prinosa i proizvodnja pšenice pokazuje da se do kraja prognostičkog razdoblja (2010. godina) može očekivati prosječan prinos od 5,78 tona po hektaru, što je još dosta ispod genetskog potencijala rodnosti pšenice, ali na razini prinosa razvijenih zemalja Europe. Pored zemljišne politike, ekonomskih i drugih mjera agrarne politike i navedenih prosječnih prinosa moguće je do 2010. godine proizvesti 1,667 tisuća tona pšenice, što predstavlja dvostruko više od proizvodnje u godinama rata i poslije rata