Konjaničko oružje seobe naroda u Podravini : dva nova arheološka nalaza iz Zbirke obitelji Zvijerac

Rimsko Carstvo svoj vrhunac u teritorijalnom, ekonomskom, društvenom i umjetničkom pogledu proživljava tijekom 2. i 3 . stoljeća. Istovremeno započinju prve provale germanskih plemena preko sjevernog limesa, a ubrzo se pokreće i Velika seoba naroda tijekom 2. polovine 4. stoljeća koja traje sve do kraja 8. stoljeća. Najpoznatije etničke grupe u pokušaju osvajanja Rima i rušenja njegova carstva bili su: Huni, Langobardi, Ostrogoti, Vizigoti i Vandali, a s kojima se kreću druge manje grupe: Gepidi, Alemani, Sarmati, Heruli, Alani i drugi. Njihovi glavni pravci kretanja pokazuju kako su često zaobilazili prostor Podravine i u pomicanju prema zapadu većinom koristili široku mađarsku „stepsku“ ravnicu. Poznato je kako ti nomadi u prvim naletima nisu osnivali trajna „arheološki vidljiva“ staništa pa je njihovo kratkotrajno zadržavanje moguće dokumentirati u malobrojnim istraženim grobljima ili pak slučajnim arheološkim nalazima. Nalazi seobe naroda općenito su rijetki u Hrvatskoj, poglavito oni iz najranije faze. Čak dva takva predmeta pronađena su u posljednje 2 godine u šljunčari Jegeniš kod Đelekovca, a čuvaju se u Zbirci obitelji Zvijerac u Torčecu. Riječ je o željeznom kratkom maču koji se prema određenim tipološkim karakteristikama povezuje s Alanima i datiran je u sam kraj 4. ili 1. polovinu 5. stoljeća te vršku željezne trokrilne strelice s trnom za nasad istočnjačke „skitsko-hunske“ provenijencije datirane u širi vremenski period od 5. do 7. stoljeća