Korelacija između psiholoških karakteristika adolescenata i njihovog straha od budućnosti

Uvod. Najveći broj adolescenata ima strahove koji su dio normalnog tokarazvoja i očekivano se javljaju u prelaznim razdobljima života. Cilj istraživanjabio je da se analizira povezanost psiholoških karakteristika adolescenata injihovog straha od budućnosti.Metod. U radu smo koristili empirijsko–neeksperimentalni metod. Uzorakistraživanja činilo je 306 ispitanika, 138 muškog i 168 ženskog pola, uzrastaod 16 do 22 godine. Strah od budućnosti procjenjivao se Skalom straha odbudućnosti, a za procjenu psiholoških karakteristika korišteni su Upitnik emocionalnekompetentnosti, Skala motiva opšteg postignuća i Skala samoefikasnosti.Podaci o socijalno-statusnim karakteristikama dobijeni su na osnovuUpitnika za adolescente.Rezultati. Raspodjela skora dobijenog pomoću Skale straha od budućnostistatistički značajno odstupa od normalne raspodjele sa skretanjem premanižim vrijednostima. Između emocionalne kompetencije i straha od budućnostipostoji statistički značajna povezanost, niskog intenziteta i negativnogsmjera (r = -0,257, p < 0,0005), kao i između motiva opšteg postignuća i strahaod budućnosti (r = -0,218, p < 0,0005). Povezanost između samoefikasnosti istraha od budućnosti je statistički značajna, umjerenog intenziteta i negativna(r = -0,393, p < 0,0005). Između adolescenata muškog i ženskog pola postojistatistički značajna razlika u skoru straha od budućnosti i ispitanici ženskogpola ispoljavaju veći strah (Mann Whitney U test = 9463,0, p = 0,006). Nepostoji statistički značajna razlika u strahu od budućnosti s obzirom na mjestostanovanja adolescenata (χ2 = 0,327, p = 0,849).Zaključak. Emocionalna kompetencija, motiv opšteg postignuća i samoefikasnoststatistički značajno koreliraju sa strahom od budućnosti i smjer te korelacijeje negativan. Pol adolescenata je statistički značajan izvor razlika u strahu odbudućnosti, dok mjesto stanovanja nije