Rana intervencija kroz potpomognutu komunikaciju u djetinjstvu

Djeca s teškoćama u razvoju mogu imati poteškoće u komunikaciji, što rezultira tome da djeca, s obzirom na težinu poteškoća, mogu imati odstupanja u razvoju rane komunikacije. Također imaju smanjen interes za komunikaciju te nedostatak održavanja same interakcije i komunikacije. Stoga je iznimno važna rana intervencija koja uključuje korištenje potpomognute komunikacije, rano otkrivanje poteškoća, rano uključivanje u proces terapije, a ovaj završni rad usmjeren je na korištenje potpomognute komunikacije s ciljem poticanja razvoja komunikacije, jezika i govora u terapijske svrhe. U radu je objašnjen razvoj rane komunikacije pomoću modela stepenica kod djece tipičnog razvoja koji se odvija u pet faza. Tih pet faza su: spontane radnje, svjesne radnje, intencijska komunikacija, komunikacija putem znakova, kombinacija znakova. Uz to je prikazana i važnost razvoja rane komunikacije. Prikazane su i karakteristike komunikacije kod djece s poteškoćama u razvoju poput različite neverbalne komunikacije i drugačijeg sudjelovanja u interakciji sa roditeljima u odnosu na djecu urednog razvoja, kao i podjela netipičnog razvoja komunikacije. Također su opisani znakovi koji upozoravaju da u komunikacijskom razvoju postoje neka odstupanja što se može očitovati i kroz kalendar komunikacijskog razvoja djeteta. Navedena su prava osoba koje imaju određene poteškoće u komunikaciji, a koja su određena „Poveljom o pravima na komunikaciju donesena od strane“ iz 2015. (Nacionalni zajednički odbor za komunikacijske potrebe osoba s invaliditetom, 2015.). Navedene su i opisane vrste i metode potpomognute komunikacije podijeljene, a to su potpomognuta komunikacija bez tehnologije, komunikacija putem niske tehnologije i komunikacija putem visoko tehnoloških uređaja. Objašnjena je i važnost uvođenja potpomognute komunikacije u ranoj dobi. Navedeni su korisnici kojima je potrebna potpomognuta komunikacija podijeljeni u tri skupine (ekspresivna skupina, potporna i alternativna skupina). Na kraju rada prikazana su tri slučaja iz prakse kod kojih se u terapijske svrhe koristila potpomognuta komunikacija (u instituciji Mala kuća, u sklopu Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije) gdje se kroz projekt koristila asistivna tehnologija za ostvarenje funkcionalne komunikacije djece, sudjelovanja u aktivnostima te stjecanja novih znanja