Analysis and comparison of public sector effectiveness in the Republic of Croatia and selected countries of the European Union

U radu je prikazan javni sektor Republike Hrvatske kroz njegove karakteristike i strukturu. Prikazan je i način utvrđivanja veličine javnog sektora na temelju prihoda i rashoda opće države. Objašnjeni su i pojmovi opće države i javnih poduzeća, što je od velike važnosti za razumijevanje javnog sektora u Hrvatskoj. Naglasak rada je na analizi razvijenosti i učinkovitosti javnog sektora u Hrvatskoj te su pojašnjenje i potencijalne mjere povećanja učinkovitosti sustava. Na samom kraju prikazana je analiza učinkovitosti javnog sektora u Hrvatskoj u usporedbi s javnim sektorima odabranih zemalja, radi boljeg razumijevanja sustava općenito. Metode prikupljanja podataka za ovaj rad su uglavnom utemeljene na stručnoj literaturi i podacima dostupnima na Internetu. Zaključak rada je da hrvatski javni sektor nije među najuspješnijim primjerima no svakako je ostvaren određeni napredak zahvaljujući dosadašnjim reformama. Ipak, daljnje promjene su neophodne kako bi se povisio stupanj njegove učinkovitosti. Kao uzore svakako se mogu uzeti javni sektori Austrije i Finske, a u određenoj mjeri i Rumunjske.The paper presents the public sector of the Republic of Croatia through its characteristics and structure. The method of determining the size of the public sector through the presentation of general government revenue and expenditure is also presented. The concepts of general government and public companies are also explained, which is of great importance for understanding the public sector in Croatia. The emphasis is on analyzing the development and efficiency of the public sector in Croatia, and potential measures to increase the efficiency of the system have been elaborated. At the end, an analysis of the efficiency of the public sector in Croatia compared to the public sectors of selected countries is presented for a better understanding of the system in general. The data collection methods for this work are based largely on the professional literature and data available on the Internet. The conclusion of the paper is that the Croatian public sector is not among the most successful examples, but some progress has certainly been made thanks to the reforms to date. However, further changes are necessary to increase its efficiency, and Austria and Finland, and to some extent Romania, can certainly be taken as role models