Ljutnja kao filozofska motivacija: primjer Gordane Bosanac

IN CROATIAN: U ovom se radu propituje pozitivni utjecaj emocija, osobito emocije ljutnje, na filozofiju usmjerenu prema kritici i promjeni postojećeg. Rad je podijeljen u četiri dijela. U prvom, uvodnom, analizira se povijesni odnos filozofije spram emocija kao objekata filozofskog promišljanja. Dominantnim je stavom određen onaj koji polazi od emocija kao prepreka ispravnom mišljenju i djelovanju. U drugom dijelu razmatraju se alternativna razumijevanja uloge emocija u mišljenju i djelovanju te su predstavljena gledišta koja emocije određuju važnim izvorima motivacije. U trećem dijelu specifični se naglasak stavlja na emociju ljutnje uz koju se uz tradicionalno negativne osobine vezuju i one pozitivne, povezane s borbom protiv nepravde. Ljutnja se tako određuje ne preprekom već izvorom filozofije društvene promjene. U četvrtom se dijelu potonja teza oprimjeruje u filozofiji Gordane Bosanac, hrvatske filozofkinje i borkinje za ljudska prava, koja temama društvene (ne)pravde pristupa epistemološki i ontološki inovativno i relevantno, zahvaljujući, a ne unatoč vlastitim emocijama. --------------- IN ENGLISH: This paper explores the positive influence of emotions, especially the emotion of anger, on philosophy oriented toward criticism and change of the existent. The work is divided into four parts. In the first part, the historical relationship between philosophy and emotions as objects of philosophical reflection is analysed. An attitude that was determined dominant understood emotions as obstacles to appropriate thinking and acting. In the second part, alternative understanding of the role of emotion in thinking and acting is considered, and the views determining emotions as important sources of motivation are presented. In the third part, a specific emphasis is placed on the emotion of anger with which, besides the traditional negative features, positive ones are also linked, associated with the struggle against injustice. Anger is further determined not as a hindrance, but as a source of the philosophy of social change. In the fourth part, the latter thesis is exemplified in the philosophy of Gordana Bosanac, Croatian philosopher and human rights fighter, who approaches the subject of social (in)justice in an epistemologically and ontologically innovative and relevant way, by virtue of her emotions and not despite them