Razvoj i primjena umjetne inteligencije

Cilj ovog rada je prikazati na koji način funkcionira umjetna inteligencija te opisati primjere iz prakse koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija je područje istraživanja i stvaranja računala sposobnih za aktivnosti za koje bi bili sposobni kao i ljudi. Četiri kategorije umjetne inteligencije su: djelovanje poput ljudi (Turninogv test), pristup kognitivnog modeliranja, racionalno mišljenje te racionalno djelovanje. Pojam umjetne inteligencije prvi puta je skovao J. McCarthy 1956. Kognitivni aspekt umjetne inteligencije temelji se na dva pristupa: simbolizam i konekcionizam. Simbolizam se temelji na eksplicitnom znanju dok se konekcionizam temelji na paralelnoj i distributivnoj komputaciji malih procesirujućih jedinica bliskih apstraktnom neuronu povezanih u mrežu. Ekspertni sustav zasniva se na tome da računalo može prosuđivati o činjenicama iz nekog područja na sličan način kao i stručnjak iz tog područja. Uz kognitivno i biheviorističko inžinjerstvo, računalo dobivene rezultate pokušava prezentirati i podijeliti s okolinom na što ljudskiji način. „Simbiozom“ robotike i umjetne inteligencije otvaraju se mnoga vrata ljudske civilizacije, ali ujedino se i postavlja pitanje etičnost istog. Praktične primjene umjetne inteligencije danas već možemo vidjeti u autonomnim vozilima, sustavima za prepoznavanje slike i govora, sustavima za nadzor. Upravo je Apple razvio današnji najpoznatiji sustav za prepoznavanje govora pod nazivom „Siri“ i time dobiti odgovor na postavljeno pitanje. 2008. automatski botovi čine 60% svog prometa na tržištima dionica. Google se posebno ističe kao tvrtka koja od svojeg osnutka radi na realizaciji umjetne inteligencije. Najnoviji primjer odnosi se na Google Glass pametnog uređaja koji omogućuje verbalnu i vizualnu interakciju uz stalni pristup interneta. Umjetna inteligencija je u slabom obliku već danas prisutna u različitim tehnologijama i područjima ljudske aktivnosti. Može se pratiti komercijalna primjena umjetne inteligencije od ekspertnih sustava i strojnog učenja do današnjih umjetnih neuronskih mreža koje omogućuju računalima da uče. Nagli razvoj nevedene tehnologije pokreće niz pitanja o posljedicama o ekonomiji, privatnosti, sigurnosti i etičnosti. Sva tehnologija i tehnološke inovacije temeljene na umjetnoj inteligenciji stvorene su kako bi riješile probleme s kojima se društvo susreće, a naposljetku je na nama da odlučimo kako ćemo ih koristiti