U radu smo se ograničili na proučavanje prodora valjaka, stožaca i sfera. Najprije smo razmotrili koje krivulje dobijemo kao presjek tih ploha ravninom, a nakon toga kakve krivulje dobijemo u prodoru spomenutih ploha. Upoznali smo metode koje koristimo pri konstrukciji prodornih krivulja dviju ploha u Mongeovoj projekciji. Prva metoda je metoda presjeka s pramenom ravnina. Pomoćne ravnine mogu, ali i ne moraju biti međusobno paralelne. Presjek jedne plohe i pomoćne ravnine je neka krivulja, presjek druge plohe i iste pomoćne ravnine je neka krivulja. Sjecišta tih dviju presječnih krivulja točke su prodorne krivulje. Postupak se ponavlja dok ne dobijemo dovoljan broj točaka koje na kraju spojimo. Druga metoda je metoda presjeka s koncentričn...