CITIZENSHIP AS A FUNDAMENTAL FEATURE OF STATE JURISDICTION IN THE REPUBLIC OF CROATIA WITH REFERENCE TO THE WESTERN BALKAN COUNTRIES AND THE CITIZENS OF THE EUROPEAN UNION

Državljanstvo predstavlja pravni odnos između države i pojedinca iz kojeg proizlaze prava i obveze, a suvremenom regulacijom državljanstvo se javlja kao čimbenik oblikovanja državnog suvereniteta. Na njegovo oblikovanje utječu sociološki i pravni čimbenici čijom komplementarnošću nastaje jedinstven pojam, a koji sadrže brojna zakonodavstva. Zakon o hrvatskom državljanstvu donesen je 1991. godine i kao većina europskih državljanskih zakona, tako se i ovaj Zakon temelji na ius sanguinis kao temeljnom obliku stjecanja hrvatskog državljanstva. Ulaskom u Europsku uniju 2013. godine, hrvatski državljani postaju i europski građani. Pojam europskog građanstva (ili državljanstva) predstavlja posebnu pravnu vezu koju državljani država članica imaju prema Europskoj uniji kao nadnacionalnoj tvorevini, a koju automatizmom stječu i gube. Ta pravna veza proizvodi brojna prava koja, među ostalim, uključuju slobodu kretanja, biračko pravo i druga. Živeći desetljećima u zajedničkoj državnoj zajednici, Hrvatska i države zapadnog Balkana imaju niz sličnosti, ali i različitosti kod uređivanja državljanskog zakonodavstva. Razlike u zakonodavstvu očituju se ponajprije s obzirom na pitanje stjecanja državljanstva naturalizacijom, pri čemu pojedine države postavljaju strože uvjete za ovaj način stjecanja državljanstva (gdje se smješta i Hrvatska). Sve to ukazuje kako državljanstvo može utjecati na državni suverenitet kao temeljnu odliku države. Cilj je ovoga rada prikazati složenost tematike državljanstva ponajprije s pravnog aspekta, osobito analizom hrvatskog pravnog okvira te ukratko ukazati na normativno uređenje susjednih država, tzv. zemalja zapadnog Balkana. Može se zaključiti kako državljanstvo ima i pravni i sociološki aspekt te kako njihova međusobna kombinacija opravdava i tezu odlike državnog suvereniteta.Citizenship represents a legal relationship between the state and the individual, from which rights and obligations arise, and by modern regulation, citizenship appears as a factor in shaping state sovereignty, which is influenced by the sociological and legal factors whose complementarity creates a unique concept and that include numerous laws. The Croatian Citizenship Act was passed in 1991, and like the majority of European citizenship acts, this Act is also based on ius sanguinis as the fundamental form of acquiring Croatian citizenship. By joining the European Union in 2013, Croatian citizens also became European citizens. The concept of European citizenship (or citizenship) represents a special legal link that the citizens of the Member States have towards the European Union as a supranational institution, which is acquired and lost automatically. This legal link produces numerous rights, which, inter alia, include freedom of movement, electoral law and others. Having lived in one state for decades, Croatia and the Western Balkan countries share a number of not only similarities but also differences in relation to the regulation of national legislation. Legislative differences are manifested primarily with regard to the question of acquiring citizenship on the grounds of naturalization, with certain states imposing stricter conditions for acquiring citizenship in this way (Croatia is also part of this group). All this indicates that citizenship can influence state sovereignty as a fundamental feature of the state. The aim of this paper is to present the complexity of citizenship, primarily from the legal aspect, especially by analyzing the Croatian legal framework and briefly pointing out a normative arrangement of neighboring states, the so-called Western Balkan countries. It can be concluded that citizenship has both a legal and a sociological aspect and that their mutual combination justifies the hypothesis of state sovereignty