The construction of the literary taste of an intellectual at the time of socialism

Polazeći s perspektive intelektualne historije i primjenjujući metodologiju sociologije književnosti, u članku se nakon teorijski određenog uvoda kroz izvor analizira zašto i kako je konstruiran književni ukus Stojana Dimitrijevića. Analizom izvora zaključuje se kako je Dimitrijevićev književni ukus, naizgled nekonvencionalan za intelektualca, uvelike određen sklonosti stripu. Autor smatra kako je ta sklonost stripu produkt za Jugoslaviju specifičnih ekonomskih, političkih i društvenih prilika koje nastaju nakon oslobođenja u Treba t Drugom svjetskom ratu te nakon rekonfiguracije političkih uvjeta zbog sukoba s Informbiroom. Ti specifični uvjeti u ovom su radu objedinjeni pod nazivnikom koncepta socijalistički modernizam.Starting from the view of intellectual history and applying the methodology of sociology of literature, after explaining its theoretical background and using source materials, this article analyzes how and why the literary taste of Stojan Dimitrijević came into being. It concludes that Dimitrijevic’s literary taste, seemingly unconventional for an intellectual, is largely defined by his inclination for the comic strip. The author thinks this is a pervasive product for Yugoslavia’s specific economic, political and social contexts arising after the liberation in World War II and after the reconfiguration of political conditions due to the conflict with the Cominform. These specific conditions are in this paper unified under the common denominator, the concept of socialist modernism