Književni rad Korčulanina Nikole Petrovića opsežnom je studijom 1983. prikazao Šime Jurić, nakon čega se u hrvatskoj filologiji njegov opus nije dodatno proučavao. Članak upozorava na u nas manje poznate detalje vezane uz Petrovićev boravak u Italiji, odnosno njegovo obrazovanje i humanističku aktivnost, napose onu grčkog izraza. Pritom u prvi plan dolazi figura salentinskog humanista Sergija Stisa, koji je tek posljednjih desetljeća apostrofiran kao središnja pojava dosad slabo poznatog intelektualnog kruga, u kojem se na prijelazu stoljeća na obodu talijanskoga zahuktalog latinskog humanizma s velikim oduševljenjem njegovao onaj grčki. Petrović u svojem rukopisnom zborniku višekratno ističe činjenicu da je i sam bio Stisovim đakom, a doda...