Demokracija kao pučka vladavina, od svojega nastanka i praktičke provedbe u antičkoj Grčkoj, pa do suvremenog etabliranja kao sakrosanktnog neupitnog svjetskog poretka, vazda je praćena i osmišljavana filozofijskom raščlambom i promišljanjem u djelima najvećih socijalnih i političkih filozofa, od Platona i Aristotela, preko Lockea, Rousseaua, Montesquieua, Tocquevillea, Kanta, Hegela i Milla, do Deweyja i Rawlsa, što Pavo Barišić u svojoj knjizi Ideal vladavine puka. Uvod u filozofiju demokracije sustavno i pregledno dokumentira i kritički razglaba. Uz osvrt na njegova promišljanja razvoja demokracije od antike do suvremenosti, u ovome se prilogu razmatraju razni njezini aspekti i dimenzije u kritičkom dijalogu s filozofima i ostalim teoret...
Mediteranska misao Alberta Camusa i egzistencijalistički roman Antuna Šoljana pokazuju sličnosti na ...
U »Bečkom predavanju« čitava je povijest svijeta u jednom trenutku naslikana u alegoriji valovitog m...
Izravni interes ove studije tiče se uvriježene opozicije između virtualnosti i materijalnosti kao ra...
Tekst predstavlja osvrt na knjigu Nikole Skledara Filozofija i život i pokušaj je kritičkog prikaza,...
Pojam nova fenomenologija autor razmatra tako što počinje od teze da nas povijest fenomenologije uči...
Osnovna su pitanja ovog teksta sljedeća: Koliko je filozofija prakse sama podlegla okvirima u kojima...
Filozofija povijesti u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao, početak i kraj...
Članak polazi od Nietzscheovog stava da kulturalni koncept Europe ne uključuje cijelu geografsku Eur...
Rad počiva na stavu da je pojam ‘imperijalizma’ moguće korisno primijeniti i na pretkapitalistička d...
Ideja revolucije je, shodno prilikama koje su oblikovale društveni život tijekom 19. i 20. stoljeća,...
Predmet teksta estetički su aspekti desnih totalitarnih ideologija, preciznije funkcija koju unjihov...
Cilj je rada prikazati fenomen ovisnosti o kocki kroz analizu promjene percepcije, privida, zamjedbe...
Ako je u antičkom polisu Platona brinulo što se građani samodovoljno oslanjaju na vlastita uvjerenja...
Theodor Adorno razvio je teoriju mimezisa kao jedan od stupova svoje kritičke teorije društva i (izo...
U ovom radu autor analizira političku filozofiju minimalne države Roberta Nozicka, nasto-jeći na obj...
Mediteranska misao Alberta Camusa i egzistencijalistički roman Antuna Šoljana pokazuju sličnosti na ...
U »Bečkom predavanju« čitava je povijest svijeta u jednom trenutku naslikana u alegoriji valovitog m...
Izravni interes ove studije tiče se uvriježene opozicije između virtualnosti i materijalnosti kao ra...
Tekst predstavlja osvrt na knjigu Nikole Skledara Filozofija i život i pokušaj je kritičkog prikaza,...
Pojam nova fenomenologija autor razmatra tako što počinje od teze da nas povijest fenomenologije uči...
Osnovna su pitanja ovog teksta sljedeća: Koliko je filozofija prakse sama podlegla okvirima u kojima...
Filozofija povijesti u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao, početak i kraj...
Članak polazi od Nietzscheovog stava da kulturalni koncept Europe ne uključuje cijelu geografsku Eur...
Rad počiva na stavu da je pojam ‘imperijalizma’ moguće korisno primijeniti i na pretkapitalistička d...
Ideja revolucije je, shodno prilikama koje su oblikovale društveni život tijekom 19. i 20. stoljeća,...
Predmet teksta estetički su aspekti desnih totalitarnih ideologija, preciznije funkcija koju unjihov...
Cilj je rada prikazati fenomen ovisnosti o kocki kroz analizu promjene percepcije, privida, zamjedbe...
Ako je u antičkom polisu Platona brinulo što se građani samodovoljno oslanjaju na vlastita uvjerenja...
Theodor Adorno razvio je teoriju mimezisa kao jedan od stupova svoje kritičke teorije društva i (izo...
U ovom radu autor analizira političku filozofiju minimalne države Roberta Nozicka, nasto-jeći na obj...
Mediteranska misao Alberta Camusa i egzistencijalistički roman Antuna Šoljana pokazuju sličnosti na ...
U »Bečkom predavanju« čitava je povijest svijeta u jednom trenutku naslikana u alegoriji valovitog m...
Izravni interes ove studije tiče se uvriježene opozicije između virtualnosti i materijalnosti kao ra...