Media Coverage of Refugee Transit Through the Republic of Croatia

Cilj je ovoga rada istražiti koliko su i kako hrvatske dnevne novine – Jutarnji list, Večernji list i 24sata – izvještavale o izbjegličkome valu i prolasku izbjeglica kroz Republiku Hrvatsku od rujna 2015. do travnja 2017. godine. Istraživali smo i način izvještavanja kroz prisutnost novinarskog stava, možebitno etiketiranje izbjeglica, kao i kršenje etičnih normi u izvještavanju. Pozornost je posebno posvećena odnosu naslova i teksta objava. U provedenom kvantitativnom istraživanju, s jedne su strane odbačene početne pretpostavke da izvještavanje o izbjeglicama uključuje senzacionalistički pristup temi, da se izbjeglice i (e)migrante medijski prikazuje kao opasne za gospodarsku stabilnost zemlje i kao potencijalnu terorističku prijetnju te da istodobno novinski prilozi apeliraju na emocije čitatelja. S druge je strane istraživanje potvrdilo kako se medijski djelatnici pri izvještavanju o izbjeglicama nisu pridržavali temeljnih novinarskih postulata koji od njih zahtijevaju nepristranost, pozivanje na više izvora i zaštitu identiteta djece i mlađih maloljetnika. U završnom dijelu radu donosimo rezultate i analizu empirijskog istraživanja, a u zaključku ukazujemo na važnost stavljanja dobivenih rezultata u suodnos s novim istraživanjima, posebno onima koji bi bili usmjereni na objave na društvenim mrežama i na lažne vijesti koje se njima šire o izbjegličkoj i migrantskoj problematici.The objective of this investigation was to determine the extent and nature of the coverage by three Croatian daily newspapers, Jutarnji list, Večernji list and 24sata, regarding the wave of refugees and refugee transit through the Republic of Croatia from September 2015 to April 2017. The initial hypothesis was that the coverage of the refugees was sensationalistic, and that refugees, immigrants and migrants were being portrayed as detrimental to the country’s economic stability and potential terrorism threats, while newspaper articles were appealing to readers’ emotions. We also examined the nature of the reporting, journalists’ attitudes, eventual stereotyping of refugees, as well as possible violations of the ethical norms of journalism. The relationship between the headlines and texts was subjected to particular scrutiny. In the final section, we present our results and an analysis of the empirical findings. In the conclusion, we stress the importance of correlating our results with those other recent studies, especially investigations focusing upon social networking sites and the false information spread by such sites on the issue of refugees and migrants